Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt - foto OHR Office
Nova godina donijela je na dnevni red donosilaca odluka u BiH stara i još uvijek otvorena politička pitanja. Jedno od njih je i pitanje reforme izbornog procesa. Sve izvjesnije je da bi Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u narednim danima mogao proglasiti nove izmjene zakona
Visoki predstavnik u BiH je 19. decembra 2023. upozorio bh. političare da "u naredne dvije ili tri sedmice" donesu tehničke promjene izbornog zakona ili će u protivnom to on učiniti. U međuvremenu, opoziciona SDA je u parlamentarnu proceduru uputila svoj prijedlog o izmjenama. Zastupnički (donji) dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) usvojio je 29. decembra izmjene Izbornog zakona BiH, koje između ostalog predviđaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces, poput elektronskih skenera glasačkih listića. Izmjene predviđaju i veće ovlasti CIK-a, uključujući imenovanje i smjenu predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika koji bi bili nestranački kadrovi i birani na konkursima. Njih trenutno predlažu političke stranke.
Da bi stupio na snagu zakon mora biti usvojen u istovjetnom tekstu i u Domu naroda (gornjem domu) PSBiH. Međutim, SNSD i HDZ BiH, koje su dio vladajuće koalicije na državnom nivou, već ranije su najavili da će glasati protiv donošenja ovakvog zakona po hitnoj proceduri i u Domu naroda, gdje imaju većinu.
Visoki predstavnik u BiH prethodnih je dana održao niz konsultativnih sastanaka sa predstavnicima vladajućih stranaka na nivou države i entiteta Federacije BiH, konkretno sa predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem te predstavnicima stranaka političke grupacije “trojka”. Pored toga, Visoki predstavnik je razgovarao i sa predsjednicom Centralne izborne komisije BiH (CIK) Irenom Hadžiabdić, kao i sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Tema razgovora uglavnom su bile neophodne reforme sa ciljem jačanja integriteta izbornog procesa i značaj CIK-a u prevenciji izborne krađe.
Entitetski izborni zakon kao otpor iz RS-a
Reakcije na novu moguću intervenciju Schmidta nisu izostale iz RS-a. Za vladajuće u ovom entitetu, predvođene predsjednikom entiteta i vladajućeg SNSD-a Miloradom Dodikom, neprihvatljivo je nametanje takvog ili bilo kakvog zakona od strane Visokog predstavnika. Inače, političari iz ovog entiteta ne priznaju autoritet Schmidta, te smatraju da on nije legitimno izabran u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Iz vladajuće koalicije predvođene Dodikom najavili su donošenje entitetskog izbornog zakona. O ovome je bilo riječi na sastanku koji je održan u Banjaluci 8. januara. Mediji su prenijeli da je ovom prilikom bilo govora o načinu da se entitetu RS vrate nadležnosti koje se odnose na izborni proces. Predstavnici opozicionih stranaka SDS, PDP i liste “Za pravdu i red” bili su pozvani ali su, kao što su i najavili, bojkotovali sastanak. Za njih je Dodikova najava izbornog zakona RS-a populizam i prevara.
Na istom sastanku utvrđen je "radni" tekst izmjena Izbornog zakona ovog entiteta, a nakon sastanka predsjednik Narodne skupštine RS (NSRS) Nenad Stevandić rekao je medijima da je ustavni osnov za donošenje izbornog zakona RS nesporan i da će to biti najbolji izborni zakon u BiH, jer je predviđena digitalna kontrola glasanja. Naveo je i da predstavnici parlamentarnih stranaka trenutno analiziraju radnu verziju teksta izbornog zakona RS-a. Osim toga, osvrnuo se na one koji nisu prisustvovali sastanku, rekavši kako tim činom pokazuju nepoštovanje institucija, što znači da djeluju sa pozicije Christiana Schmidta i nametanja zakona.
Premijer RS-a Radovan Višković na istom tragu kazao je da entitet "ima nadležnost" da organizuje izbore na nivou općina i entiteta (za Narodnu skupštinu RS-a i entitetskog predsjednika).
Nekoliko dana kasnije, Nebojša Vukanović, opozicionar u RS-u i poslanik u NSRS, objavio je prijedlog Izbornog zakona RS-a i istakao kako je u suštini prijedlog entitetskog zakona najvećim dijelom prepisan postojeći izborni zakon na državnom nivou, s tim da ingerencije CIK-a planira preuzeti entitetska izborna komisija. Prema njegovim riječima, razlika je u tome što će se sredstva za izbore izdvajati iz budžeta RS-a, a za naknade članova izbornih komisija iz budžeta gradova i opština.
Donošenje entitetskog zakona ranije je najavio Milorad Dodik, rekavši da će zakon biti upućen u zakonodavnu proceduru po hitnom postupku, kao i da se neće odnositi na izbor članova Predsjedništva BiH i poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).
Izborni zakon BiH jasan po pitanju nadležnosti
Stručnjaci za izborni proces u BiH poručili su kako entiteti nikada nisu imali nadležnost za provođenje izbora, te se ne može govoriti o vraćanju nadležnosti. Pojedini analičari podsjetili su javnost na odredbe važećeg Izbornog zakona BiH, koje nalažu da se izborne komisije entiteta formiraju prema zakonu entiteta, a u skladu s Izbornim zakonom BiH. Njihovu nadležnost utvrđuje CIK u skladu sa istim zakonom na državnom nivou.
Inače, CIK je, kako po Aneksu 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma tako i po državnom izbornom zakonu, institucija koja o svemu u izbornom procesu donosi konačne odluke.Prema trenutnim zakonskim odredbama, CIK koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u zemlji, ovjerava kandidatske liste, te je odgovoran za tačnost i ažurnost Centralnog biračkog spiska za teritoriju BiH.
Iz Ambasade Sjedninjenih Američkih Država (SAD) upozorili su da bi "bilo kakav pokušaj nezakonitog uzurpiranja bilo koje državne nadležnosti od RS ili druge niže administrativne jedinice predstavljao kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zakona BiH".
Sjedinjene Države dale su do znanja da su spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, kao i da će podržati postupke Visokog predstavnika s istim ciljem, prenijele su novinske agencije.
Osporavanje ustavnopravnog poretka i demokratije ima posljedice, poručio je Visoki predstavnik u BiH. Pozvao je koaliciju predvođenu SNSD-om da ne djeluje na štetu RS-a i njenih građana i napomenuo da pravac djelovanja koji koristi svima jeste usvajanje izmjena i dopuna izbornog zakona BiH radi jačanja izbornog integriteta.
Iz opozicije u RS-u su u više navrata kritizirali Dodikove najave formiranja entitetske izborne komisije jer, kako su naveli, “SNSD ne želi fer i poštene izbore”, dok ga iz SDA optužuju za rušenje ustavno-pravnog poretka BiH. Iz CIK-a do sada nisu imali komentar.
Od predstavnika “trojke” izdvaja se reakcija Nerina Dizdara, predstavnika ove grupacije u Radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, koji je poručio kako ne postoji nikakvo pravno utemeljenje i da je jasno da postoje državne institucije koje su nadležne za provođenje Izbornog zakona.
Analitičari ocjenjuju da prema onome što Dodik čini kroz odluke entitetskog parlamenta i poručuje u oštroj retorici posljednjih mjeseci, posebno od kada je protiv njega pokrenut krivični postupak, lider SNSD-a je krenuo putem otcjepljenja. Dodikove najave i aktivitet institucija RS ozbiljno shvataju predstavnici međunarodne zajednice u BiH, sudeći po reakcijama koje za sada ostaju na nivou retorike. U jednoj od svojih posljednjih izjava ambasador SAD-a Michael Murphy jasno je poručio da će Washington aktivno djelovati ako bude pokušaja razbijanja BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Milorad Dodik u svojoj retorici i aktivitetu ima punu podršku svih visokih funkcionera koji ga okružuju i koji su na ključnim pozicijama za donošenje odluka, od člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i premijera RS-a Radovana Viškovića do predsjednika NSRS Nenada Stevandića.
Ukoliko Visoki predstavnik proglasi nove izmjene izbornog zakona, to neće biti prvi put da interveniše u kontekstu unapređenja izbornog procesa. Christian Schmidt proglasio je na dan Općih izbora u oktobru 2022. godine amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH koji se odnose na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. U aprilu 2023. proglasio je izmjene Ustava entiteta Federacija BiH, kojima je navodno trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije, kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.
