Model tzv. „dvije škole pod jednim krovom“, u kojima su djeca unutar jedne obrazovne ustanove razdvojena prema nacionalnoj pripadnosti da pohađaju različite nastavne planove
„Šta oni odluče, nama jedino preostaje da mi to sprovodimo u djelo“, rekao je jedan učenik gimnazije „Bugojno“ u filmu „Dvije škole pod jednim krovom“ snimljenom 2009. godine o podijeljenim školama u Federaciji BiH. Pod „oni“, mladi Bugojanac mislio je na političare, odnosno „višu silu koja odlučuje o njihovim sudbinama“, kako ih je nazvao. „Da se bunimo, očigledno nećemo“, rekao je tada.
Sedam godina kasnije, pobuna je krenula iz Jajca, grada koji zajedno s Bugojnom pripada kantonu u kojem već godinama postoje tzv. „dvije škole pod jednim krovom“. Vlasti u Srednjobosanskom kantonu su u Jajcu odlučile osnovati novu školu koja je trebala razdvojiti razdvojiti učenike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji su dosad nastavu pohađali zajedno.
Odluka je, međutim, izazvala proteste mladih Jajčana, osudu velikog dijela javnosti i međunarodne zajednice. Vlasti su objavile da odustaju od namjere da naprave nove „dvije škole pod jednim krovom“.
Prema modelu „dvije škole pod jednim krovom“, u istoj školskoj zgradi učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti razdvojeni su u različitim razredima, nastavu prate prema različitim nastavnim planovima, a ponekad su razdvojeni i ogradama ili različitim ulazima u školske zgrade. Model „dvije škole pod jednim krovom“ se primjenjuje i na osnovne i na srednje škole.
Jajce je dosad imalo dvije javne srednje škole - Srednju stručnu školu “Jajce“ i Srednju školu “Nikola Šop“. Obje škole rade po hrvatskom nastavnom planu i programu, a na nastavi se koriste udžbenici iz Republike Hrvatske. U julu prošle godine, Skupština Srednjobosanskog kantona (SBK) donijela je odluku o osnivanju Mješovite srednje škole, kako bi bošnjačka i hrvatska djeca mogla pohađati nastavu na maternjim jezicima i po različitim nastavnim planovima i programima – federalnom i hrvatskom.
Federalni nastavni plan i program je program koji Federalno ministarstvo obrazovanja koordiniše s kantonalnim ministarstvima u dijelovima zemlje s većinski bošnjačkim stanovništvom i odvija se na bosanskom jeziku. Nastavni plan i program Zavoda za školstvo Mostar odvija se na hrvatskom jeziku, a primjenjuje se u dijelovima zemlje s većinski hrvatskim stanovništvom.
Takvom odlukom je, prema dostupnim podacima, prvi put od 2002. godine osnovana još jedna tzv. „dva u jedan“ škola u Federaciji BiH.
„Problem je što smo mi u BiH već normalizovali segregaciju u obrazovanju“, kaže Samir Beharić iz Jajca, danas student Univerziteta Sapienza u Rimu, koji je bio učenik „dvije škole pod jednim krovom“ u toku svog osnovnoškolskog obrazovanja.
Nakon osnovne škole, Samir je upisao Srednju školu „Nikola Šop“, koja prati hrvatski nastavni plan i program, a u kojoj učenici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti nastavu pohađaju zajedno.
„Osnovne škole u Jajcu rade po principu 'dvije škole pod jednim krovom' već godinama, pa to niko više ne preispituje. To je ljudima postalo normalno, te ih je sada jako teško integrisati. Zbog toga je ovo možda i posljednji momenat da integrišemo srednje škole u Jajcu jer će svakog dana nakon njihove podjele to biti sve teže i teže, te će se nakon nekog vremena ta podjela normalizovati i prestati preispitivati“, dodaje Samir.
On smatra da su protesti pokrenuti upravo u Jajcu jer srednjoškolci u tom gradu dosad nisu bili razdvojeni i imaju razvijen „osjećaj zajedništva i razvijenih prijateljskih odnosa“.
Podršku jajačkim mladim aktivistima pružili su i njihovi nastavnici i roditelji. Grupa građana okupljena pod imenom „Bolja škola“ pokrenula je inicijativu da u Srednjoj stručnoj školi „Jajce“ bude uveden eksperimentalni nastavni plan i program koji bi učenicima omogućio da nastavu pohađaju zajedno. Inicijativu je pratila anketa provedena među učenicima i roditeljima, te nastavnicima koja je potvrdila da njih većina želi jedinstven plan i program.
Voditeljica omladinske organizacije Schüler Helfen Leben (SHL) Aida Bećirović kaže da je ne čudi da je inicijativa krenula baš iz te škole. „Srednja strukovna škola Jajce nije ni po čemu tipična BiH škola, jer u toj divnoj školi profesori i direktor direktno podržavaju svoje učenike te samom tom činjenicom uče djecu građanskom aktivizmu, što mislim da bi sve škole trebala da rade, te da se svi profesori, direktori i roditelji ugledaju na primjer škole iz Jajca.“
Na pitanje zašto pobuna nema u drugim mjestima gdje postoje „dvije škole pod jednim krovom“, Bećirović kaže: „Ključnu razliku po mom mišljenju čini upravo razlika što se ovdje ne radi samo o borbi učenika već borbi cijele škole. Stoga učenici osjećaju sigurnost jer njihovi profesori i škola stoje iza njih, što nažalost nemamo u drugim školama.“
Prema najnovijim podacima objavljenim na portalu Diskriminacija.ba, trenutno ima ukupno trideset dvije „dvije škole pod jednim krovom“ u tri kantona Federacije BiH - četrnaest u Srednjobosanskom kantonu, dvanaest u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i šest u Zeničko-dobojskom kantonu. U Republici Srpskoj ne postoje takve škole.
U posljednjih desetak godina neke „dvije škole pod jednim krovom“ su administrativno ujedinjene, što znači da imaju jednu upravu, odnosno jednog direktora, umjesto ranija dva – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata. Ali učenici i dalje u nekima od njih, kao npr. u Gimnaziji „Mostar“, nastavu ne pohađaju zajedno.
„Administrativno objedinjavanje 'dvije škole pod jednim krovom' u Zeničko-dobojskom kantonu, kojim je navodno rješena praksa diskriminacije i segregacije u obrazovanju na osnovu etničke pripadnosti nije dovoljno istraženo i dokumentovano da bi se reklo da je problem riješen. Vjerujemo im na riječ“, kaže Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH.
Fond otvoreno društvo podržao je udruženje „Vaša prava“ da pred sudovima u Travniku i Mostaru pokrene tužbe zbog diskriminacije djece u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu koja pohađaju „dvije škole pod jednim krovom“. I dok je sud u Travniku odbacio tužbu „Vaših prava“, Vrhovni sud FBiH 2014. godine je potvrdio presudu suda u Mostaru koja kaže da "dvije škole pod jednim krovom" predstavljaju etničku sagregaciju učenika.
„Mislim da je budućnost svijetla i da je počeo kraj diskriminacije i segregacije učenika u Federaciji BiH“, napominje Miraščija govoreći o presudi Vrhovnog suda. „Presude se moraju poštovati i pokrenuto je izvršenje presude. Implementacijom presude u Mostaru i Stocu, ali i konačnom presudom u Srednjebosanskom kantonu, staviće se tačka na fenomen 'dvije škole pod jednim krovom'.
Iako je odluka o otvorenju nove škole u Jajcu povučena, građanska inicijativa „Naša škola“ je ipak organizovala mirni protestni skup ispred zgrade Vlade Srednjobosanskog kantona u Travniku koji je prvobitno bio najavljen kao protest protiv otvaranja nove „dvije škole pod jednim krovom“ u Jajcu. „Naša škola“, kako su napisali na svojoj Facebook stranici, nastavlja borbu za bolje obrazovanje.
„Mladi odlaze iz cijele države pa tako i iz Jajca. Voljela bih vidjeti da se naši političari bave suštinskim problemom odlaska mladih, umjesto otvaranja novih škola koje bi postale prazne i napuštene“, napominje Bećirović
