Vrata EU širom su otvorena za BiH, ali uz uslove

Evropska komisija (EK) je 8. novembra predstavila izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine (BiH) na evropskom putu, te preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU) ali tek kad se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo

Kriteriji su navedeni još 2019. godine i poznati su kao 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti ako želi da napreduje na putu ka EU. EK će izvijestiti Vijeće EU do marta 2024. o svakom napretku, stoji u zvaničnom dokumentu, kao i da će EK preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU kada ocijeni da je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete.

Moguća preporuka o otvaranju pregovora o članstvu bila je načelna ideja pojedinih komesara kada je počela izrada izvještaja za 2023. godinu. Međutim, mediji su prenijeli da je postojao veliki otpor da se preporuči otvaranje pregovaračkog procesa za BiH. Šefovi kabinetâ komesarâ, koji su uoči predstavljanja ovogodišnjeg izvještaja raspravljali o paketu proširenja i potencijalnom otvaranju pregovora, nisu postigli saglasnost. Sam izvještaj za BiH ističe više razloga koji ne idu u korist otvaranju pristupnih pregovora sa BiH. Stoga je ta odluka ostavljena komesarima da oni odluče, i da razmotre da li, osim tehničkih, postoje i politički razlozi zbog kojih bi to trebalo učiniti.

Kako su rekli zvaničnici EU, EK je prepoznala brojne pozitivne pomake u BiH u proteklih godinu dana, kao i negativne trendove. Napredak je registrovan prije svega u pogledu borbe protiv korupcije, pranja novca i terorizma. Iz EU su zabrinuti zbog, kako su istakli, neustavnih zakona entiteta Republika Srpska (RS). Stoga je EK preporučila određenu vrstu uslovljenog otvaranja pregovora ukoliko analiza u martu 2024. godine pokaže konkretne pomake na evropskoj agendi.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen izjavila je da je zalaganje političkih stranaka u cilju pristupanja "bez sumnje dalo pozitivne rezultate". "Veoma široko smo otvorili vrata i sada pozivamo BiH da prođe kroz ova vrata. Da bi to toga došlo, mora da postoji aktivnost u BiH, a rezultati da se pokažu. Vrata su široko otvorena za dobrodošlicu BiH u pristupne pregovore", istakla je Von der Leyen. Pored toga, izrazila je zabrinutost EK zbog usvajanja "neustavnih zakona u Republici Srpskoj", jednom od dva entiteta u BiH.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi izjavio je da EK želi pomoći partnerima i zajednički izraditi detaljan reformski plan za svaku godinu, na osnovu čega bi mogli ubrzati napredak na terenu glede reformi, uključujući osnovna područja, vladavinu prava, demokratiju, jer to su ključni uvjeti za bilo kakvu integraciju u EU.

EK je predstavila i poseban finansijski plan za države Zapadnog Balkana. Plan rasta , kako je nazvan, predviđa dodatnih 6 milijardi eura za region koje bi trebalo da pomognu da se ubrzaju neophodne pro-EU reforme. Prema riječima predsjednice EK Ursule von der Leyen, ovaj plan ima za cilj približavanje privreda Zapadnog Balkana i EU-a, kao i potencijal da udvostruči privredu Zapadnog Balkana u narednih 10 godina.

BiH je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koje je Brisel pozdravio, iako su neki od njih, poput Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o slobodi pristupa informacijama, prema mišljenjima stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija daleko od evropskih standarda.

Osim ova dva zakona, usvojene su izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, izmjene i dopune Zakona o strancima te Zakon o organizaciji tržišta vina. Međutim i dalje se čeka na Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o sprečavanju pranja novca i Zakon o sudovima, koji su ocijenjeni prioritetnim.

Ipak, od 14 prioriteta iz Mišljenja EK jedino je ispunjeno osnivanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, tijela koje treba da olakša i ubrza evropski put BiH, koji je tek od nedavno profunkcionisao.

Politički predstavnici u BiH nisu dobili otvaranje pregovora u decembru kako su ranije najavljivali, jer nisu ispunili obećanja data građanima i EK u pogledu usvajanja reformskih zakona.

Reakcije domaćih aktera

Izvještaj o napretku BiH uručio je predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, činom u Parlamentu BiH na dan objave 8. novembra.

Sattler je tragom obraćanja von der Leyen naglasio da su vrata širom otvorena za BiH, ali je potrebno uraditi zadaću. Dodao je i da se BiH uglavnom kreće u dobrom smjeru, ali da ima i aktivnosti koje idu u pogrešnom smjeru, a to su odluke u RS-u poput onih NSRS u vezi sa povlačenjem sudija Ustavnog suda BiH i usvajanja odredbi Krivičnog zakonika RS kojima se kriminalizira kleveta.

Krišto je izrazila zadovoljstvo time što su prepoznati napori Vijeća ministara BiH u proteklim mjesecima.

Među političkim subjektima u BiH najnovija odluka EK različito se tumači, ali preovladavaju pozitivne reakcije i spremnost da se nastavi sa procesom reformi.

Predstavnici vladajuće koalicije u BiH koji dolaze iz stranaka “trojke” (SDP BiH, NiP i NS) zadovoljni su izvještajem Evropske komisije. Smatraju da je izvještaj dobar znak i motiv za nastavak reformi koje su propisane BiH, te da je u pitanju veliki korak naprijed prema EU.

Iz SNSD-a, koji je dio vladajuće koalicije na državnom nivou, poručili su kako je aktuelna vlast "pomjerila sa mrtve tačke" put BiH ka EU, te da su 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti "preambiciozni". Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, putem X naloga pozdravio je odluku EK, i poručio kako je očekivao bezuslovnu preporuku za otvaranje pregovora. Dodao je i da je RS spremna na razgovore ako će to pretpostaviti odlazak Visokog predstavnika i stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Međutim, iako je u prvu ruku pozdravio odluku EK, već narednog dana Dodik je rekao da BiH nije dužna ništa isporučivati EU. "Nismo mi birani ovdje da ispunjavamo njihove želje nego da ispunjavamo želje naroda", rekao je. Upitao se šta je naša država dobila u Izvještaju Evropske komisije i konstatovao da je to "kao i uvijek prazna priča".

Odluku Evropske komisije na svom X nalogu pozdravio je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH koja takođe čini vlast na državnom nivou.

Analitičari i predstavnici civilnog sektora uglavnom smatraju da je izvještaj EK očekivan, jer BiH nije ispunila sve što je EU od nje tražila. Kandidatski status EU je poklonila prije godinu dana građanima BiH, a političarima je postavila uslove koje do danas nisu ispunili.

Stručnjaci vjeruju da će BiH nastaviti dobijati tehničku pomoć od EU u procesu reformi i da će najviše fokusa biti na pravosudnom sistemu, odnosno aktivnom radu pravosudnih organa, na čemu je do sada bilo najviše zamjerki.

Novac koji u kontinuitetu dolazi od EU za mnoge bh. zvaničnike predstavlja i jedini motiv zašto su i dalje, barem deklarativno, posvećeni procesu evropskih integracija, smatraju kritičari.

Izvršna direktorica ''Transparency Internationala'' u BiH Ivana Korajlić vjeruje da, kada ne bi bilo novčanih sredstava koje EU nudi, čak i javno bi se već odustalo od priče o EU integracijama. “Međutim, s druge strane EU nije dovoljno učinila da zaista ta sredstva uslovi konkretnim koracima”, smatra Korajlić.

Profesorica međunarodnih odnosa Lejla Ramić Mesihović osvrnula se na Plan rasta koji je najavila predsjednica EK, a koji ima za cilj da udvostruči privrede u narednih 10 godina. “Ja nikad nisam čula nijednog ozbiljnog političara koji ima poluge moći u svojim rukama da kaže gdje smo za 10 godina, koje su naše industrijske politike”.

Za dio kritičke javnosti različit tretman EK prema BiH s jedne strane, i prema Ukrajini i Moldaviji s druge, za koje je EK preporučila otvaranje pregovora o članstvu bez uslovljavanja, nije dobra poruka.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić za Guardian je komentarisao kako je EU od BiH općenito tražila da isporuči mnogo više od Moldavije, na primjer. Dodao je da “tražiti od onih u aktualnoj vlasti, koji se od januara ove godine dosljedno zalažu za EU integracije, da provedu više reformi, u smislu bosanskohercegovačke političke zbilje znači i tražiti od njih teže kompromise s Miloradom Dodikom. Isti onaj političar čiju političku agendu sankcionira Njemačka, koja je, kako je rečeno, bila vrlo skeptična oko početka pristupnih pregovora”.

Izjveštaj o napretku BiH objavljen je u paketu sa pojedinačnim izvještajima za zemlje Zapadnog Balkana, Tursku, kao i za Ukrajina, Moldaviju i Gruziju, koji pokazuju sliku stanja u procesu reformi, koje su neophodne za napredak u procesima evropskih integracija. Nijedna država Zapadnog Balkana nije dobila previše pozitivne ocjene. Posebno su apostrofirani problemi u odnosima između Srbije i Kosova, kao i neophodnost nastavka dijaloga dvije strane i saradnje oko istrage dosadašnjih incidenata. U fokusu ovogodišnjeg predstavljanja izvještaja o napretku su bile Ukrajina i Moldavija za koje je EK preporučila otvaranje pregovora o članstvu bez uslovljavanja, kao i Gruzija kojoj se preporučuje davanje statusa kandidata. O ovim preporukama EK izjasniće se Evropski savjet na samitu koji je zakazan za sredinu decembra.