Karta Crne Gore – © Dmitrijs Kaminskis/Shutterstock
Nakon jedanaest godina pregovora i 33 otvorena poglavlja, pred Crnom Gorom je još dug put do članstva u EU. Kada je u pitanju regionalna politika, zemlja je umjereno spremna, no još se mora uhvatiti u koštac s raznim izazovima. Pregled situacije
Nezavisna od 2006. godine, Crna Gora smatra se predvodnicom u trci zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji. Zvanični pristupni pregovori započeti su 29. juna 2012. godine i još uvijek traju.
Deceniju kasnije, Crna Gora nalazi se na relativno dugom pregovaračkom putu. Godine 2020. otvoreno je pregovaračko poglavlje o politici konkurencije, čime je okončano otvaranje sva 33 predviđena pregovaračka poglavlja, od kojih su samo tri privremeno zatvorena.
Zemlja je spontano pristupila novoj metodologiji proširenja koju je Savjet EU usvojio u proljeće 2020, a čiji je cilj oživjeti proces proširenja stavljanjem većeg naglaska na suštinske reforme, osiguravajući tako veću dinamičnost i predvidljivost cijelog procesa.
Nakon posljednje Međuvladine konferencija, održane u decembru 2021. godine, zemlja je ušla u novu fazu, obilježenu preprekama i unutrašnjom političkom nestabilnošću. Evropska komisija prepoznala je napore uložene u posljednjem periodu u sprovođenje programa reformi, pozvavši vladu da nastavi s ispunjavanjem prijelaznih mjerila na polju vladavine prava, koja se smatraju ključnim za napredak pregovora. U svom izvještaju od prošle godina, Komisija je istakla da je dostizanje ovog cilja uslov sine qua non za nastavak zatvaranja ostalih pregovaračkih poglavlja.
Poglavlje 22 i koheziona politika
Poglavlje 22 pravne tekovine EU odnosi se na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Glavni cilj je jačanje sposobnosti države kandidata po pitanju pravilnog upravljanja fondovima kohezione politike, koji će joj postati dostupni nakon zvaničnog pristupanja Uniji.
Regionalna politika igra ključnu ulogu kada su u pitanju ulaganja EU, doprinoseći ekononskom i društvenom razvoju i smanjenju teritorijalnih neujednačenosti među državama članicama. Kada je riječ o sadržaju, poglavlje 22 uglavnom je usmjereno na usvajanje i sprovođenje raznih evropskih okvirnih regulativa, koje omogućuju sticanje odgovarajućih administrativnih sposobnosti i solidno finansijsko upravljanje.
U cilju napredovanja u ovom pravcu, Crna Gora je, odmah po započinjanju pregovora, formirala radnu grupu za poglavlje 22 koju predvodi Ivana Glišević Đurović, zamjenica glavnog pregovarača za Crnu Goru i nacionalna koordinatorka pretpristupnih fondova (IPA). Grupa je sačinjena od 22 člana, od kojih 17 dolazi iz državnih institucija, a 5 iz civilnog sektora.
Pregovori o poglavlju 22 otvoreni su na međuvladinoj konferenciji održanoj 20. juna 2017, čime je započet tehnički proces koji se sastoji od nekoliko faza, uključujući analizu sadržaja poglavlja (takođe poznatu kao screening), identifikovanje različitih zahtjeva koje je potrebno ispuniti i izradu odgovarajućeg akcionog plana za buduće sprovođenje.
U svom posljednjem izvještaju , Komisija ocjenjuje da je Crna Gora umjereno spremna kada je riječ o regionalnoj politici, kao i da je u posljednjem periodu na tom polju postigla ograničen napredak. U cilju daljeg napredovanja, Komisija poziva crnogorsku vladu da usvoji niz mjera, uključujući ažuriranje akcionog plana za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u okviru poglavlja 22, povećanje administrativnih sposobnosti državnih struktura na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i jačanje sposobnosti obezbjeđivanja, upravljanja i nadgledanja kapitalnih investicija. Konkretno, crnogorska vlada trebalo bi da ubrza formalizaciju nacionalnog pravnog okvira koji se tiče zakona o evropskim strukturnim i investicionim fondovima, koja je trenutno predviđena za treći kvartal 2024. godine. Ovaj proces je od suštinskog značaja i za pristup Crne Gore fondovina IPA III, koje joj je EU stavila na raspolaganje za finansijki period 2021 – 2027.
Ova publikacija nastala je u okviru projekta Programiranje kohezione politike EU: Program razmjene o poglavlju 22 u Srbiji i Crnoj Gori , koji se finansira iz Fonda CEI Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Fond CEI ni na koji način nije odgovoran za informacije i stavove iznesene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa
