Europski fondovi: šesto tisuća korisnika, tko su i gdje se nalaze

Šesto tisuća subjekata provelo je 1,8 milijuna projekata zahvaljujući kohezijskoj politici EU. Tko je upravljao ovim mnoštvom inicijativa i na koja je područja i teme bio usmjeren najveći dio sredstava? Osvrt na podatke platforme Kohesio

Preko 1,8 milijuna projekata financiranih diljem Europske unije, s ukupno više od šesto tisuća izravnih korisnika: online platforma Kohesio – koju je u proljeće ove godine pokrenula Europska komisija – konačno objedinjuje informacije o ogromnom broju inicijativa i investicija podržanih u sklopu kohezijske politike EU, olakšavajući tako uvid u dostupne podatke.

Kohezijska politika prati sedmogodišnje cikluse: platforma Kohesio trenutno obuhvaća projekte financirane u razdoblju 2014. – 2020. kroz Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond. Riječ je o 1.841.210 projekata, kojima bi zapravo trebalo dodati još neke inicijative podržane u sklopu programâ teritorijalne suradnje. Za svaki od ovih projekata Kohesio navodi podatke o postavljenim ciljevima, podnesenim troškovima i izravnom korisniku financijskih sredstava (dakle o ustanovi ili poduzeću koje je dobilo novac i njime upravljalo, često angažirajući druge subjekte ili kupujući od njih robu i usluge).

Nacionalme specifičnosti

Na platformi Kohesio trenutno je pobrojano 605.714 korisnika. Podaci o njihovoj geografskoj rasprostranjenosti te o broju i opsegu projekata kojima su upravljali dosta variraju. Naime, tijekom proteklih godina neki korisnici upravljali su sredstvima iz EU fondova u vrijednosti više milijardi eura, dok su drugi dobili svega nekoliko stotina eura. Pojedini korisnici proveli su stotine projekata, a mnogi samo jedan. Promatrajući projekte po zemljama, primjećuju se neke nacionalne specifičnosti.

 

Italija zauzima drugo mjesto među državama članicama po vrijednosti sredstava dobivenih iz kohezijske politike EU u razdoblju 2014. – 2020., no uvjerljivo je prva po broju projekata: preko 740.000 različitih projekata, odnosno oko 40 posto ukupnog broja projekata koje je EU financirala u razmatranom razdoblju. Ostale velike korisnice kohezijske politike – Poljska i Španjolska – usmjerile su dobivena sredstva na znatno manji broj inicijativa, manje od petine onih koje su predstavile talijanske lokalne vlasti, regije i država.

Provođenje većeg broja projekata ne podrazumijeva nužno privlačenje, odnosno ulaganje većih sredstava. Štoviše, promatrajući prosječnu vrijednost projekata koje je EU financirala u različitim državama članicama, vidimo da je Italija jedna od zemalja s najnižom vrijednošću, otprilike 79.000 eura po projektu. Među zemljama koje se nalaze na suprotnom kraju ljestvice ističe se Rumunjska, gdje je svaki projekt mogao računati u prosjeku na 3,2 milijuna eura.

 

Broj izravnih korisnika EU fondova također se znatno razlikuje od zemlje do zemlje. U Njemačkoj, na primjer, provedeno je više no upola manje projekata nego u Italiji, ali broj korisnika bio je veći. Zapravo, Italija se ističe po iznimno visokom broju projekata po korisniku, u prosjeku 8,2. U većini drugih zemalja ta brojka se kreće između 2 i 3.

Tko su korisnici?

Projekte u sklopu kohezijske politike provodi mnoštvo subjekata: središnja državna tijela, podružnice, regije i lokalne vlasti, privatna poduzeća, sveučilišta, organizacije civilnog sektora, itd. U razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika EU bila je usmjerena na pet makro ciljeva: učiniti Europu “pametnijom”, zelenijom, bližom građanima, povezanijom te promovirati “socijalnu Europu”. Različite vlade i područja dali su potom konkretnu dimenziju ovim ciljevima.

Donja tablica obuhvaća podatke o tri najveća korisnika za svaku državu članicu. Ovi korisnuci identificirani su na temelju iznosa europskih sredstava koja su im dodijeljena. Pored spomenutog iznosa, u tablici je naveden i broj projekata kojima je upravljao svaki korisnik te ciljevi kojima je doprinio.

 

Pet apsolutno najvećih korisnika su subjekti koji se bave gotovo isključivo infrastrukturom, dakle sektorom koji, kao što je općepoznato, zahtijeva velika ulaganja. Subjekt koji je dobio najviše europskih sredstava jeste poljska Glavna uprava za ceste i autoceste, s 9,4 milijuna eura. Slijede poduzeće za razvoj infrastruktura Mađarske (5,9 milijardi), ustanova koja upravlja poljskim željeznicama (5,4), tvrtka koja upravlja rumunjskom cestovnom infrastrukturom (5,3) i Željeznička mreža Italije (4,6).

Korisnici koji su upravljali najvećim brojem projekata jesu dvije regionalne uprave: uprava Andaluzije, u Španjolskoj, s preko 2100 projekata, i uprava Kampanije, u Italiji, koja je u razdoblju 2014. – 2020. provela 1156 različitih projekata ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura.

Pored Željezničke mreže Italije (RFI) i regije Kampanije, još jedan veliki korisnik kohezijskih sredstava u Italiji bila je banka Mediocredito centrale. U državama jugoistočne Europe najveći korisnici bili su Slovenska izvozna i razvojna banka (SID), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državna ustanova za upravljanje cestovnom infrastrukturom Rumunjske (CNIAR), Državna uprava za željezničku infrastrukturu Bugarske, grčka Razvojna banka i Sveučilište na Cipru.

Napomena: Podaci navedeni u tekstu prikupljeni su 31. srpnja 2023.