© Theastock/Shutterstock
Paralelna analiza između Grčke i Hrvatske pokazuje konvergentne trendove i osobenosti kada je riječ o čitalačkim navikama stanovništva, koje često odražavaju ekonomske i socijalne nejednakosti prisutne u dvama društvima
Držeći u rukama najnoviju knjigu plodne spisateljice Lene Mante , djevojka u lepršavoj akvamarin haljini šeta popločanim uličicama tipičnog grčkog otoka. Aludirajući na legendarnu scenu iz klasika grčke kinematografije 1960-ih Γοργόνες και Μάγκες [Sirene i bitange], djevojka veselo hoda između slikovitih kuća od bijelog kamena, privlačeći pogled mladića koji čita roman Agathe Christie. “Toliko mnogo ljeta, toliko mnogo knjiga”, čitamo na ekranu završne riječi.
Ovo je radnja novog spota koji je objavio Psichogios , jedan od najvećih grčkih nakladnika, lider na tržištu komercijalne fikcije. Iako utemeljen na klišeju da Grci više čitaju ljeti, i pogotovo na plaži, spot nudi prilično precizan vizualni prikaz rezultata analize o čitalačkim navikama u Grčkoj. Istraživanje, koje je trajalo trinaest mjeseci, provelo je Grčko kolekcionarsko društvo za književna djela (OSDEL), neprofitna organizacija koja se prevashodno bavi zaštitom autorskih prava pisaca i izdavača.
Prema rezultatima istraživanja, Grci preferiraju beletristiku, ali uživaju i u drugim književnim žanrovima, poput povijesnih knjiga i krimića. Analiza sugerira da su fikcija i knjige za samopomoć popularnije među ženama, dok su muški čitatelji više zainteresirani za antičku filozofiju, društvene i političke znanosti, putopise i knjige o umjetnosti. Pored žanrova, preferencije u pogledu formata knjige takođe variraju ovisno o spolu i dobi: e-knjige popularnije su među mladim muškarcima, dok žene – svih dobi – radije biraju papirnate knjige s tvrdim koricama.
Podaci o čitalačkim navikama Grka prilično su oskudni. Rezultati spomenutog istraživanja, gotovo jedinog te vrste, objavljeni su 2022. godine, dvanaest godina nakog slične ankete koju je proveo Grčki nacionalni centar za knjige [EKEBI, institucija osnovana 1994. na inicijativu grčkog Ministarstva kulture, ugašena 2013. zbog krize].
Usporedba dviju analiza pokazuje pozitivan trend: u istraživanju iz 2022. godine 65% ispitanika izjavilo je da je pročitalo barem jednu knjigu za godinu dana (uključujući elektroničke i audio knjige), u usporedi s 43% 2010. i 38% 2004. godine.
Unatoč ovom značajnom pomaku, Grčka još uvijek zaostaje za drugim članicama EU. Najnoviji podaci Eurostata obeshrabruju: Grčka je na pretposljednjem mjestu među zemljama EU po izdacima na knjige po glavi stanovnika (samo je Cipar lošiji). Iako je – prema tvrdnjama većine ispitanika u anketi OSDEL-a – nedostatak vremena glavni razlog zbog kojeg Grci čitaju malo i uglavnom ljeti, istraživači su identificirali dublje uzroke, prevashodno vezane za (ne)postojanje navike čitanja u obitelji te za socijalne i ekonomske nejednakosti, koje značajno utječu na pristup knjigama.
Potrebno je međutim uzeti u obzir i kulturološki faktor. Podaci pokazuju da su određene društvene skupine sklone obezvrijeđivanju, pa čak i odbacivanju prakse redovitog čitanja. Istraživanje OSDEL-a završava se konstatacijom da su čitalačke navike Grka tesno povezane s idejom i vrijednostima demokracije. Autori predlažu realističan proces demokratizacije čitanja koji bi uzeo u obzir kulturne vrijednosti i ideološke pozicije ne samo onih koji čitaju nego i onih koji to svjesno ne čine.
Knjige u Hrvatskoj, dinamično tržište?
Hrvati su pak – kako se čini – među najvećim čitateljima u Europi. Prema podacima Eurostata , Hrvatska je jedna od država članica EU u kojoj obitelji najviše troše na knjige, novine i papirnati materijal. U 2022. (kao i u 2021. godini) hrvatske obitelji izdvojile su 1,8% svog proračuna za ovu kategoriju proizvoda. Usporedbe radi, Njemačka i Francuska zabilježile su 1,4%, odnosno 1,1%, dok su talijanske obitelji potrošile svega 0,9%, a grčke 0,5%.
Znači li ovo da Hrvati čitaju više od većine građana EU? Idemo vidjeti.
U ožujku 2024. tvrtka “Karika koja nedostaje” provela je istraživanje o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj. Analiza je urađena za potrebe Hrvatske gospodarske komore i Zajednice hrvatskih nakladnika i knjižara. Istraživanje je pokazalo da 38% Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, bilježeći pad u odnosu na 2023. (40%) i 2022. (42%). Negativan trend uočava se od 2020. godine.
Analiza također sugerira da najviše čitaju visokoobrazovane osobe (61%), članovi kućanstava s mjesečnim primanjem iznad 2200 eura (49%) i žene (45%). Hrvati najčešće kupuju knjige (40%) ili ih posuđuju u knjižnicama (37%). Svega 20% ispitanika kupilo je barem jednu knjigu u tri mjeseca koja su prethodila istraživanju. Oni koji to nisu učinili nisu zainteresirani za knjige (61%, porast od 18 postotnih bodova u odnosu na 2020.), ne mogu ih si priuštiti (16%) ili ih radije uzimaju u knjižnici (10%).
“Podaci Eurostata me iznenađuju”, kaže Ivan Sršen, književnik i nakladnik iz Zagreba. “Moja percepcija je da Hrvatska ne odskače od ostalih zemalja kada je riječ o čitanju. Ovdje su prisutni isti trendovi kao i u ostatku svijeta. Statistike pokazuju da se iz godine u godinu broj čitatelja smanjuje i da su mladi sve manje zainteresirani za knjige. Možda Hrvati puno čitaju novine, koje Eurostat svrstava u istu kategoriju proizvoda”, komentira Sršen. Zatim dodaje: “Istina je međutim da u Hrvatskoj imamo dinamično tržište knjiga. U zemlji s manje od četiri milijuna stanovnika postoji stotinjak izdavačkih kuća i oko četiri stotina knjižnica, čak i u najmanjim selima”.
Sršen je u Zagrebu 2008. godine osnovao izdavačku kuću Sandorf , koja danas zapošljava sedam osoba i obljavljuje dvadesetak naslova godišnje, kako u domenu beletristike tako i publicistike. Potom je 2020. pokrenuo Sandorf Passage , neprofitnu organizaciju sa sjedištem u SAD-u, koja objavljuje beletristiku slijedeći ideje na kojima je utemeljena zagrebačka izdavačka kuća. Zahvaljujući svojoj nakladničkoj djelatnosti, Sršen je stekao povlašten pogled na hrvatsko i američko tržište knjiga.
“U Hrvatskoj se puno čita strana književnost, posebno prijevodi s engleskog. Ovo je uobičajena tendencija u zemljama u kojima se govore manje rašireni jezici. U Hrvatskoj prijevodi čine oko polovice prodanih knjiga. U Sjedinjenim Američkim Državama ovaj postotak iznosi oko 3-5%, u Francuskoj 7-8%, a u Njemačkoj 10-11%”, objašnjava nakladnik.
Visoke cijene knjiga, niske plaće
Još jedna osobenost hrvatskog tržišta knjiga jesu njegove skromne razmjere, koje utječu na visoku cijenu knjiga.
“Prosječna naklada je oko pet stotina primjeraka. Knjige koje se dobro prodaju imaju nakladu od tri do četiri tisuće primjeraka. Prosječna cijena knjige je oko 20-25 eura, što nije malo s obzirom na to da prosječna plaća iznosi oko 900 eura mjesečno”, ističe zagrebački nakladnik.
U vrijeme Jugoslavije situacija je bila sasvim drugačija. Tada je “prosječna naklada iznosila pet tisuća primjeraka, a knjige su koštale dva ili tri puta manje”.
Čini se da su visoke cijene prepreka i grčkim čitateljima. U Grčkoj, gdje minimalna plaća iznosi 830 eura (računajući uvećanje od 50 eura iz travnja ove godine), prosječna cijena knjige je 15,25 eura, prema podacima koje je 2023. objavila Služba za osiguranje kvalitete akademskih knjižnica pri Knjižnično-informacijskom centru Sveučilišta u Janjini.
Anna Kiouptsidou radi u knjižari u Solunu. Na osnovu svog iskustva, objašnjava da, imajući u vidu visoke cijene knjiga (od 17 do 22 eura za novo izdanje), Grci uglavnom daju prednost potrebama svoje djece.
“Sa sigurnošću mogu reći da se knjige za djecu prodaju bolje od onih za odrasle. Grci ne oklijevaju potrošiti novac na svoju djecu. U svim ostalim prilikama, grčki čitatelji čekaju popuste, nadajući se da će željene knjige kupiti po najnižim cijenama”, zaključuje knjižarica.
Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta Collaborative and Investigative Journalism Initiative (CIJI ) koji sufinancira Europska komisija. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa i ni na koji način ne odražavaju mišljenja Europske unije.
