Kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj svedena je na osobni obračun između predsjednika Socijademokratske partije Hrvatske (SDP), Zorana Milanovića i predsjednika oporbene Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Tomislava Karamarka, koji će oboje morati ulaziti u postizborne koalicije kako bi formirali vladu
S ulaskom u zadnjih nekoliko dana kampanje, potpuno je izvjesno kako će parlamentarni izbori donijeti jednu od dviju dominantnih koalicija na vlast. Koalicija lijevog centra, „Hrvatska raste – Nema povratka na staro“ predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP), traži drugi uzastopni mandat uz sitne promjene u odnosu na prethodne izbore 2011. godine. S druge strane“Domoljubna koalicija“ na poziciji desnog centra, predvođena je najjačom oporbenom strankom, Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ).
Kampanja koje ove dvije koalicije vode je izrazito personalizirana i fokusirana gotovo isključivo na verbalne i medijske sukobe njihovih lidera: predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanovića i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. S obzirom da sami programi obiju koalicija nisu supstancijalni i neće uvjeriti značajan broj glasača da glasa za njih, obje koalicije posegnule su za svojim najjačim „figurama“.
U napadima jedan na drugog ne biraju riječi, pa je tako Milanović 30. listopada u Splitu poručio kako „na parlamentarnim izborima Hrvatska bira hoće li je voditi Tomislav Karamarko i njegovi crnokošuljaši“, parafrazirajući novinarsko pitanje o tome hoće li SDP-ova koalicija koalirati i s Hrvatskom demokratskom zajednicom Slavonije i Baranje (HDSSB), predvođene Branimirom Glavašem, kojem je nedavno Ustavni sud poništio zbog proceduralnih razloga pravomoćnu presudu za ratne zločine počinjene tijekom 1990-ih. Nekoliko dana ranije, na političkom skupu u Čakovcu na sjeveru Hrvatske, Milanović je rekao kako glasači moraji birati između između njega i Karamarka.
„Ili pravda ili nepravda. Ili jednakost ili privilegije za one koji su dobro umreženi. Ili red ili nered. Znam da to zvuči glupo, ili ja ili Karamarko,“ rekao je tom prilikom Milanović.
Karamarko nije ostao dužan Milanoviću, pa je uzvraćao istom ili sličnom mjerom. Komentirajući kampanju koalicije „Hrvatska raste“ vezanu uz smanjenje nezaposlenosti, Karamarko je optužio koaliciju za krivo prikazivanje statističkih podataka vezanih uz nezaposlenost.
„Kome oni lažu? Pa Milanović će dobiti Nobelovu nagradu jer je smislio kako smanjiti nezaposlenost. Tako da ljude iz Hrvatske šalje van, neka im drugi daju posao!“ Karamarko je rekao na skupu u Samoboru 26. listopada.
Karamarko je isto tako reagirao na opasku Milanovića kako mu „smrdi“ šator ratnih veterana iz 1990-ih koji prosvjeduju godinu dana ispred Ministarstva branitelja u Zagrebu, aludirajući na tajnu političku pozadinu i podršku njihovom skupu.
„Smrde li ti branitelji ili ti smrdi Domovinski rat ili naše žrtve? Ili ti smrdi naša ideja o slobodi i neovisnosti,“ rekao je Karamarko 27. listopada na skupu u Velikoj Gorici pokraj Zagreba.
Međutim, usprkos sukobljavanju u medijima, Karamarko je više puta odbio poziv Milanovića za sudjelovanjem u TV debati. Javna Hrvatska radio-televizija i ostale privatne TV kuće u Hrvatskoj također su pokušale organizirati TV debatu između njih dvoje, ali je Karamarko redom odbijao sve pozive.
„Zašto premijer na odlasku želi sučeljavanje? Kako bi na sučeljavanju još jednom nudio obećanja koja je već jednom dao. Hoće sučeljavanje da ponavlja obećanja koja nije ispunio. On je obećao sve, a nije ispunio ništa. Premijer na odlasku ne zaslužuje sučeljavanje jer nije ispunio niti jedno obećanje. Htio bi i dalje galamom zamagljivati istinu i zatrpavati lažima prazninu koju nam ostavlja,“ objasnio je svoje odbijanje Karamarko u intervjuu danom Jutarnjem listu 24. listopada.
Sve ankete dosada pokazuju iznimno neizvjesne izbore te će potencijal za postizborne koalicije biti presudan u formiranju nove Vlade. Prema anketi koju je 22. listopada objavila privatna TV kuća RTL, rezultati će biti najtjesniji dosad. Navedeno istraživanje provedeno na 10,000 ispitanika tijekom listopada pokazuje kako će od ukupno 140 mandata na rapolaganju u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, „Domovinska koalicija“ osvojiti 63, dok će „Hrvatska raste“ osvojiti 60 mandata. Ovome još treba pribrojiti 3 mandata za hrvatske glasače u dijaspori i Bosni i Hercegovini koje će vjerojatno, u skladu s dosadašnjom tradicijom, osvojiti HDZ. 5 mandata ići će dosada najvećem iznenađenju i novom „igraču“ u hrvatskoj političkoj areni, Listi nezavisnih kandidata – MOST, koju predvodi gradonačelnik Metkovića (grada u južnoj Dalmaciji) Božo Petrov.
Upravo je MOST politička opcija koju mnogi stručnjaci smatraju krucijalnom za formiranje vlasti. Sam Petrov je u komentaru za Index 2. studenog potvrdio kako MOST neće koalirati ni s jednom od dviju koalicija. Ova lista nezavisnih kandidata uživa sve veće povjerenje građana, upravo na promoviranju vlastitih politika, za koje smatraju da ne pripadaju ni jednom od dvaju dominantnih blokova.
„Mi ne želimo raditi s onima koji su svojim specifičnim radom - pljačkom, ili neradom uništavali Hrvatsku zadnjih 20 godina. Mogu oni govoriti što god hoće o nama - da smo lijevo, da smo desno... Uhvatila ih je frka, a i trebaju se bojati. MOST nije na prodaju, i MOST neće sudjelovati u političkim trgovinama i malverzacijama,“ rekao je Petrov u svojem komentaru za N1 2. studenog.
RTL-ova anketa osim dvaju blokova i MOST-a, predvidjela je i 3 mandata za spomenuti HDSSB. 3 mandata predviđaju se za regionalnu stranku, Istarski demokratski sabor (IDS), koja je bila dio vladajuće koalicije prethodne 4 godine, ali je odlučila na predstojećim izborima izaći samostalno.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić sa svojom strankom Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti po ovoj anketi osvojit će 3 mandata. Po jedan mandat dobila bi zelena stranka Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) koju vodi bivša ministrica zaštite okoliša i bivša članica SDP-a, Mirela Holy; stranka Živi zid, proizašla iz aktivističke grupe, koju predvodi Ivan Sinčić, koji je bio iznenađenje prvog kruga predsjedničkih izbora 2014. s osvojenih 16.43 % glasova; koalicija stranaka Narodna stranka – Reformisti, koju predvodi bivši potpredsjednik vlade Radimir Čačić, i Naprijed Hrvatska – Progresivni savez, koju predvodi bivši predsjednik Ivo Josipović. Ostalih 8 mjesta u Hrvatskom saboru rezervirano je za predstavnike manjina u Hrvatskoj.
Ukoliko rezultati izbora budu slični ovima koje je RTL-ova anketa prognozirala, sve će ovisiti o postizbornim koalicijama i odlukama stranaka koje se ne nalaze u ni jednom od dvaju dominantnih blokova. Ostaje za vidjeti hoće li obije koalicije odbiti potencijalnu koaliciju s HDSSB-om (kao što su dosada tvrdile), kao i da li će MOST ustrajati u odbijanju bilo kakve koalicije. Dok je IDS sigurno bliži lijevoj koaliciji, što se tiče Bandićeve stranke, bez obzira što je dijelom sastavljena od bivših članova SDP-a, nije moguće utvrditi kome će se prikloniti. Prema nekim kalkulacijama HDZ računa na Bandića i MOST za sastavljanje vlade. Živi zid ima sličan pristup poput MOST, dok su ORah i koalicija Čačićeve i Josipovićeve stranke, ipak bliži SDP-ovoj koaliciji. Iako se manjinski zastupnici tradicionalno priklanjaju stranci koja osvoji relativnu većinu na izborima, situacija je ovaj put drugačija, jer srpska manjina trenutačno nema dobre odnose s HDZ-om. U svakom slučaju, neizvjesni izbori razriješit će se zasad nepredvidljim postizbornim koalicijama.
