Programe predsjedničkih kandidata zasjenila je prljava kampanja. Dokle se išlo u udarcima ispod pojasa svjedoči postupak jedne lokalne televizije, sklone kandidatkinji HDZ-a, Kolindi Grabar Kitarović: u programu uživo telefonski su pozvali Vojislava Šešelja omogućivši mu da govori kako je otac aktualnog predsjednika Josipovića, kao partizan, tokom Drugog svjetskog rata, ubijao fratre po Hercegovini!
Predsjednička kampanja u Hrvatskoj u samoj je završnici, a najveća nedoumica, nimalo beznačajna za ishod prvog kruga glasanja, 28. prosinca, jest koliko će birača, u blagdanskom ozračju između Božića i Nove godine, biti motivirano izaći na izbore. Kada bi aktualni predsjednik Ivo Josipović (57), koji unatrag pet godina mandata neprekidno drži status najpopularnijeg političara uspio animirati sve svoje pristaše, izbori bi, vjerojatno, bili riješeni u prvom krugu. Njegovom pobjedom.
Posljednje ankete, provedene desetak dana uoči izbora, daju mu 46,5 posto glasova i više nego solidnu prednost nad kandidatkinjom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), 46-godišnjom Kolindom Grabar Kitarović (34,9 posto), no ipak nedovoljnu da bivšu ministricu vanjskih poslova, potom ambasadoricu u SAD-u i pomoćnicu glavnog tajnika NATO saveza za javnu diplomaciju, pobijedi već u prvom krugu.
Ostala dvojica kandidata, Milan Kujundžić (57), zagrebački gastroenterolog i otpadnik od HDZ-a, koji je lani osnovao vlastitu stranku Hrvatska zora i 24-godišnji (!) Ivan Vilibor Sinčić, široj javnosti potpuno nepoznat aktivist udruge Živi zid koja se bori protiv deložacije građana iz stanova koje im ovrhom uzimaju banke, uživaju ispod deset posto potpore. No, glasovi njihovih birača bit će važni u drugom krugu. Naročito ako im Kujundžić i Sinčić sugeriraju da li da glasove daju Ivi Josipoviću ili Kolindi Grabar Kitarović.
Programe predsjedničkih kandidata zasjenila je prljava kampanja. Dokle se išlo u udarcima ispod pojasa svjedoči postupak jedne lokalne televizije, sklone kandidatkinji HDZ-a, Kolindi Grabar Kitarović: u programu uživo telefonski su pozvali Vojislava Šešelja omogućivši mu da govori kako je otac aktualnog predsjednika Josipovića, kao partizan, tokom Drugog svjetskog rata, ubijao fratre po Hercegovini! Ta Šešeljeva, ničim potkrijepljena izjava, danima se potom reciklirala u medijima, osobito na nekim portalima i to upravo u vrijeme kada su zbog Šešeljevih istupa u Srbiji zategnuti odnosi Beograda i Zagreba.
Hrvatski premijer Zoran Milanović zbog Šešeljevih je istupa otkazao dolazak na beogradski summit 16 zemalja srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom, jer se – kako je objasnio – vlasti u Srbiji nisu ogradile od njegovih istupa. A onda je isti taj Šešelj dobio prostor u hrvatskim medijima da govori protiv Josipovića, na što službeni Zagreb uopće nije reagirao!
Najozbiljniji i najcjelovitiji program iznio je Ivo Josipović. Najavio je velike ustavne promjene, a njegova rečenica o novim temeljima Hrvatske – i prije nego što je objasnio što pod tim misli – naišla je na paljbu HDZ-a i desnice. Odmah mu je poručeno da Hrvatska ne treba nikakve nove temelje i da su njeni temelji usađeni u Domovinskom ratu. Čule su se i optužbe kako Josipović izjavom o novim temeljima zapravo ruši Hrvatsku.
Njegova ideja o stvaranju Druge Republike, predstavlja međutim, cjelovite i sveobuhvatne ustavne promjene, jer sadašnji Ustav, ovakav kakav je, smatra Josipović, kočnica je daljnjem razvoju Hrvatske, osobito gospodarskom. Najavio je da će, ne bude li za promjene Ustava dobio podršku u parlamentu, zatražiti potporu građana na referendumu. Najbitnije promjene, onako kako ih predlaže Josipović, dogodile bi se u izbornom zakonodavstvu, gdje bi građani najmanje jednu polovinu zastupnika u parlamentu birali izravno, imenom i prezimenom, što bi, smatra on, dokinulo stranački klijentelizam. Također, predlaže i novi teritorijalni ustroj Hrvatske kojim bi zemlja, umjesto 21 županije, imala pet do osam regija.
Njegova glavna protukandidatkinja, Grabar Kitarović, koja se želi predstaviti kao umjerena i moderna konzervativka – najavljujući kako će kao buduća predsjednica, za razliku od Josipovića, znati udariti šakom o stol – protivi se promjenama Ustava. Ona međutim najavljuje i poteze, prije svega na gospodarskom planu, koji izlaze izvan okvira sadašnjih predsjedničkih ovlasti. Zato ostaje nejasno kako to kani učiniti, ne promjeni li Ustav koji sada šefu države, za razliku od vremena Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, daju prilično male ovlasti.
Problem Grabar Kitarović, međutim, nije prvenstveno u tome. Njezina narav, pa i svjetonazor, u priličnoj su opreci s nastupima kojeg, očito, forsiraju njezini savjetnica i na kojem inzistira njena stranka. Lupanje šakom o stol nije dio njena habitusa i ne očekuje se od žene njenog obrazovanja, diplomatske uglađenosti i izgleda. Vidi se da joj je takav stil nametnut, da joj ne pristaje. Njezini stavovi o abortusu – što je također postalo dio predsjedničke kampanje – ipak, u priličnoj su opreci sa tvrdim stavom njene stranke: ona ne traži da se trudnica, prije odluke o pobačaju, obavezno mora konzultirati sa svećenikom.
Jednako tako drugačije govori i o Titu, koji ponovno u Hrvatskoj, mada je mrtav više od 34 godine, izaziva prijepore. Dok Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, stranke koja je kandidirala Grabar Kitarović (ali slično i predsjednički kandidat Milan Kujundžić), Tita proglašavaju zločincem, odgovornim za smrt tisuća Hrvata od Bleiburga, nadalje, ona – ne želeći tu vrst rasprave – temu zaobilazi riječima kako nas rasprava o Titovoj ulozi u novijoj povijesti, neće izvući iz ekonomskog gliba.
Milan Kujundžić, u čijim je istupima teško naći rečenicu koja ne sadrži sintagmu "hrvatski narod", inzistira na nacionalnom ponosu na način da malo govori o budućnosti a puno o prošlosti. Dodvorava se krajnje desnom biračkom tijelu pa se, već u predkampanji, javno hvalio kako je, boraveći u Madridu, posjetio grob ustaškog poglavnika Ante Pavelića.
Njegova je retorika isprazna i kad jednom čujete što govori, možete biti sigurni da ćete posve isto čuti i svaki sljedeći put. U HDZ- ga optužuju da ide na ruku Josipoviću, jer razbija glasove desnice i tako šteti njihovoj kandidatkinji. U političkim se kuloarima, međutim, barata informacijom da je taj sukob hinjen: Kujundžiću je jasno da ne može ostvariti pobjedu na predsjedničkim izborima i da je zato spreman trgovati. Navodno, HDZ mu je ponudio svu moguću potporu u trci za izbor gradonačelnika Zagreba (s obzirom na istragu koja se vodi protiv sadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, vjerojatni su prijevremeni izbori u glavnom gradu Hrvatske), ukoliko u drugom krugu predsjedničkih izbora podrži Kolindu Grabar Kitarović.
Iako su mu tek 24 godine i još je student, Ivan Sinčić, već je sad veliko iznenađene ovogodišnjih izbora. U finišu kampanje, prema istraživanju respektabilne agencije Ipsos Puls, pretekao je Milana Kujundžića i približio se dvocifrenoj podršci birača. Svojim istupima protiv banaka, koje smatra glavnim krivcem teške gospodarske situacije u Hrvatskoj, Sinčić je zanimljivim biračima koji su na svojoj koži osjetili probleme s nepovoljnim kreditima, koji su ih, gotovo, bacili u dužničko ropstvo, ili im, na osnovu hipoteka, uzeli kuće i stanove.
Kujundžić i Sinčić, na ovi izborima, odnijet će glasove birača za koje Kolinda Grabar Kitarović nije dovoljno desno, a Josipović dovoljno lijevo. No, činjenica je da bi upravo njihovi glasovi, u drugom izbornom krugu, 11. siječnja mogli odlučiti ostaje li na Pantovčaku Josipović ili onamo dolazi Kolinda Grabar Kitarović.
