Rumunjska: Ciugud, europski fondovi potiču promjene

Ciugud, u Transilvaniji, je rumunjska općina s najvećim brojem investicija financiranih europskim fondovima po glavi stanovnika. Saznajmo više o ovom fenomenu koji odskače od nacionalnih podataka

Rumunjska je jedna od europskih država sa najnižim postotkom iskorištenosti EU fondova. Milijarde eura koje su mogle biti uložene u razvoj zemlje nikada nisu usmjerene na projekte koji su mogli doprinijeti poboljšanju kvalitete života brojnih Rumunja.

Do kraja 2021. godine Rumunjska je iskoristila samo 59 posto europskih sredstava koje joj je Europska komisija stavila na raspolaganje kroz Europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju 2014. – 2020. Dakle, iskorišteno je samo 19,8 milijardi eura od ukupno 33,4 milijarde.

Neiskorišten novac (14 milijardi eura) još uvijek čeka u Bruxellesu i Rumunjska ima vremena do kraja 2023. godina da predloži adekvatne projekte u koji bi taj novac mogao biti uložen. Riječ je o sredstvima koja dolaze iz osam fondova, među kojima su Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Postoje, međutim, i uspješni projekti koji su postali pravi modeli. Jedan takav primjer je selo Ciugud, u kojem živi oko 3000 stanovnika, smješteno u županiji Alba, u Transilvaniji. Ciugid se smatra najrazvijenijim selom Rumunjske, velikim dijelom zahvaljujući učinkovitom iskorištavanju europskih fondova. Naime, Ciugud je rumunjska općina sa najvećim brojem europskih investicija, za što su zaslužne lokalne vlasti koje su vrlo brzo shvatile da europski fondovi mogu predstavljati dragocjen resurs.

Prva pametna škola

“Pametna škola“ koja je 2019. godine osnovana u Ciugudu je prva škola te vrste ikada pokrenuta u jednom rumunjskom selu. Školu trenutačno pohađa 130 učenika, a broj zahtjeva za upis djece koja žive u obližnjim selima i gradovima konstantno raste – podatak koji je vrlo bitan ako se ima u vidu da su prije deset godina djeca napuštala taj kraj u potrazi za boljom školom.

Današnja inovativna škola u Ciugudu je nastala zahvaljujući raznim europskim sredstvima : učionice imaju automatsko osvjetljenje kojim se upravlja pomoću sistema sa senzorima tako da svjetlost ne dovodi do zamora očiju učenika. Putem senzora se kontrolira i grijanje, provjerava koncentracija ugljikova dioksida i obezbjeđuje ventilacija.

U Rumunjskoj još uvijek postoje brojne seoske škole sa vanjskim kupatilom, bez kanalizacije i grijanja. U Ciugudu pak školsko kupatilo ima senzore koji se oglašavaju u slučaju poplava. Školskim infrastrukturama se upravlja – bilo direktno bilo na daljinu – na način koji garantira zavidnu uštedu energije.

Osim toga, svi učenici imaju digitalne udžbenike i knjige, tablet računala koja koriste isključivo tijekom nastave i Cloud prostor. Zahvaljujući kamerama instaliranim u učionicama, svi učenici koji iz nekog razloga nisu u mogućnosti prisustvovati časovima mogu pratiti nastavu na daljinu.

Zahvaljujući europskim fondovima izgrađen je i pametni parking koji proizvodi električnu energiju za općinu i za električne automobile. Općina poseduje jedan električni automobil nazvan “Eli“.

Digitalizacija

Rumunjska je postala članica Europske unije 2007. godine, ali je još kao zemlja kandidat imala mogućnost koristiti europske fondove za razvoj u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć. U Ciugud su prva europska sredstva stigla u okviru projekta PHARE: 100.000 eura uloženo je u programsku opremu i računala namijenjena lokalnoj samoupravi. Danas više od 80 posto stanovnika Ciuguda koristi digitalne alate za plaćanje taksi i usluga te za primanje dokumenata. Već pet godina svi zaposleni u općini koriste elektronički potpis. Stanovnici poseduju tzv. “građansku“ karticu s kojom plaćaju lokalne račune.

Ciugud je dosad iskoristio više od 32 milijuna eura iz EU fondova, oko 10.000 eura po stanoviku (nacionalni prosjek je oko 1700 eura po stanovniku), uglavnom na projekte vezane uz infrastrukture, turizam, obnovljivu energiju i kulturu.

Gradonačelnik Ciuguda, Gheorge Damian, izabran kao neovisni kandidat (2017. je napustio Socijaldemokratsku stranku), vodi grad od 2000. godine. U to vrijeme Ciugud je bio sličan ostalim rumunjskim selima: nije bilo tekuće vode, niti kanalizacije i gasa, a brojne ulice i kuće su bile u veoma lošem stanju. Danas su sve ulice u Ciugudu asfaltirane, uvedeno je odvojeno skupljanje otpada, a za uličnu rasvjetu se koriste štedljiva LED svjetla.

Nova radna mjesta

Prema riječima gradonačelnika Damiana, Ciugud je ponovno zaživio zahvaljujući naporima lokalne samouprave i “zaslugom“ Europske unije: bez fondova iz Bruxellesa, bilo bi potrebno više od stotinu godina da se u Ciugudu realiziraju projekti provodene tijekom posljednjih petnaest godina. 2000. godine, kako ističe Damian, u općinskim kasama bilo je 15.000 eura, a dugovi su dostizali brojku od 100.000 eura.

U međuvremenu, općina Ciugud je realizirala industrijsku zonu u kojoj posluju brojne rumunjske i strane firme, obezbijeđujući tako dugoročne fondove u vrijednosti od preko jednog milijuna eura godišnje. Na taj način je, zahvaljujući naporima lokalne samouprave, stvoreno više od tisuću novih radnih mjesta.

Stoga ne treba čuditi da se mnogi stanovnici te regije, koji su bili emigrirali u inozemstvo, vraćaju kući te da se u Ciugud doseljavaju i brojni žitelji Bukurešta. Najzad, tu su i takozvani “turisti europskih fondova“ koji u velikom broju posjećuju Ciugud koji je, pos vojoj sposobnosti da projektuje budućnost zahvaljujući europskim fondovima, postao model za druge rumunjske sredine.