Montana174: priče o planini i suradnji

Projekt Montana174 objavio je niz videosvjedočanstava o tome kako je podrška Europske unije kroz kohezijske politike napravila razliku u životu brojnih stanovnika planinskih područja

“Omogućili su nam da rekonstruiramo kuću koju smo potom pretvorili u naše poduzeće, koje se zove Babave. Pokrenuli smo i vrt u kojem uzgajamo bilje, stavljajući naše sposobnosti na raspolaganje turistima. To nam je omogućilo da ostanemo živjeti ovdje, valorizirajući naše tradicije i prirodno bogatstvo“, objašnjavaju Amanda i njezina kolegica Maja iz Gornjeg Grada, u Sloveniji, koje su zahvaljujući projektu “Green for Green“ uspjele otvoriti vlastito poduzeće u svojoj rodnoj zemlji.

S njima su se susreli i razgovarali predstavnici inicijative Montana174 koja nastoji doprinijeti širenju znanja i razumijevanju tema vezanih uz kohezijske politike u planinskim područjima. Ova inicijativa je nedavno objavila brojne slične priče video priče .

Boštjan Selinšek također je podrijetlom iz Slovenije, zemlje sa 72% teritorija pokrivenog šumama. Ovaj mladi poduzetnik imao je mogućnost pristupiti europskim fondovima kako bi dodatno ojačao svoju djelatnost. “Sudjelovao sam u projektu ’Poduzetništvo bez teškoća’. Pomogli su mi na vrlo konkretan način, stalno bivajući uz mene i odgovarajući na svako moje pitanje. Formirala se velika kooperativna grupa, veoma solidarna i spremna da pruži konstruktivne kritike. Glavna pomoć sastojala se u pružanju sredstava za isplaćivanje plaća zaposlenim tijekom određenog vremenskog razdoblja“.

Problem koji je zajednički mnogim europskim planinskim područjima tiče se depopulacije čije uzroke treba tražiti u slabim mogućnostima zapošljavanja i ekonomskog razvoja, ali i u lošoj kvaliteti infrastruktura i usluga. Slovenija je uključena u brojne projekte vezane uz problem depopulacije, usmjeravajući značajna sredstva iz europskih kohezijskih fondova na mlade kako bi im pružila mogućnost da pokrenu vlastitu djelatnost.

Slične priče dolaze i iz Hrvatske, u kojoj se također nalazi dio europskog planinskog bogatstva. Situacija u Hrvatskoj je dijelom nalik slovenačkoj, obilježena depopulacijom i siromašenjem planinskih područja. Ova područja se odlikuju iznimnom bioraznolikošću i velikim potencijalom za ruralni i poljoprivredni razvoj te za razvoj turizma. Implementacija kohezijskih politika je upravo u turističkom sektoru značajno doprinijela održivom razvoju planinskih područja i stvaranju novih radnih mjesta. O tome svjedoči i otvaranje Frankopanskog puta koji je dobio ime po jednoj od najpoznatijih hrvatskih kraljevskih obitelji.

Kada je riječ o Hrvatskoj, određeni napredak također je postignut na području prikupljanja i reciklaže otpada te povećanja energetske efikasnosti zgrada javne namjene. Tu su i primjeri uspješnog povezivanja napora na području školstva s onim vezanim uz zaštitu okoliša. Tako je u osnovnoj školi u Skradinu, koja inače posvećuje veliku pozornost pitanju reciklaže otpada, poboljšana podrška djeci s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Ravnateljica škole Vesna Pintar Grgurić o tome je govorila u intervjuu koji je objavila Montana174. “Našu školu pohađaju brojna djeca kojoj je potrebna pomoć pri učenju. Dobili smo sredstva za učitelje koji pružaju podršku ovoj djeci, čime također olakšavaju rad običnim učiteljima. Škola je duboko posvećena ekološkim pitanjima, tako da je naučiti djecu kako da recikliraju jedan od naših prioriteta“.

Drugi pozitivni primjer iz Hrvatske tiče se socijalnog područja: zahvaljujući europskim fondovima više od 300 žena osposobljeno je za pružanje pomoći osobama s teškoćama. Božena Esih, rođena 1929., koja je nedavno doznala da ima leukemiju, dobila je pomoć zahvaljujući ovoj inicijativi. “Kada sam saznala da bolujem od leukemije zaprepastila sam se [...] uspjela sam se izliječiti isključivo zahvaljujući Mirjani [jedna od sudionica projekta], koja mi je pružila svu podršku koja mi je bila potrebna. Kada me je doktor pitao tko me je dopratio, rekla sam da je ona moja kćer’“.