© Thanakorn.P/Shutterstock
Bez obzira na to koliko su bh. političari koji su se našli na američkoj “crnoj listi” potcjenjivali sankcije, one su im ipak kreirale ozbiljne probleme. Vladajući u RS-u ekspresno su poduzeli korake sa ciljem ozakonjenja primanja plate u gotovini. Ipak, još uvijek nije izvjesno kako će sankcionisani funkcioneri na državnom nivou primati platu
Postupajući po upozorenju američkog trezora, komercijalne banke u BiH počele su ranije ove godine zatvarati račune fizičkih i pravnih lica koja se nalaze na “crnoj listi” Kancelarije za kontrolu stranih sredstava SAD (OFAC). Tome je dodatno doprinijelo usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sredinom februara, kako je za medije potvrđeno iz Ministarstva finansija BiH. Inače, radi se o jednom od prioritetnih zakona za EU integracije u BiH.
Za neke od ukupno 47 osoba u BiH koje su stavljene na američku “crnu listu”, sankcije su predstavljale čast i ponos, kako su imali običaj govoriti u svojim javnim obraćanjima. Pojedini sankcionisani zvaničnici su ove međunarodne mjere ocijenili kao potvrdu da su spremni da se suprotstave Zapadu u zaštiti svog naroda, ali i kao neučinkovite s obzirom da lično nemaju finansijskih interesa u SAD-u kao ni planirane posjete ovoj zemlji.
Međutim, kada su sankcionisani funkcioneri od svojih banaka u BiH počeli da dobijaju obavještenja da su im računi ugašeni, odjednom su sankcije postale “kršenje ljudskih prava“.
U Republici Srpskoj
Vlast u RS-u već je osmislila način za prevazilaženje problema nekolicine funkcionera koji su budžetski korisnici na nivou ovog bh. entiteta. Prošlog mjeseca entitetski zvaničnici pokazali su kako nijedan zakon nije nepromjenjiv i to u hitnom postupku, ali samo kada to zatreba pojedincima na vlasti.
Isplata plate u gotovini je ozakonjena nakon što su nadležni uvidjeli da je nemoguće osnovati novu banku preko koje bi bila isplaćivana plata sankcionisanim licima. Isplata u gotovini omogućena je i unatoč dosadašnjoj deklarativnoj borbi entitetske vlasti, sindikata i poreske uprave protiv isplate plata u kešu.
Izmjene Zakona o radu, kojima je omogućeno da pojedinci koji su zbog sankcija ostali bez računa u bankama primaju platu u koverti, usvojila je Narodna skupština RS-a je na posebnoj sjednici održanoj 19. aprila. Sve je pripremljeno i odrađeno u ekspresnom roku kada je vlast uvidjela da je to trenutno najjednostavnije rješenje za isplaćivanje plata sankcionisanim licima.
Novi član entitetskog Zakona o radu propisuje da se pored isplate na tekući račun, plata može isplatiti u gotovini, samo u slučaju kada je radniku onemogućeno otvaranje tekućeg računa koje nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa.
U Vladi izmjenu zakona o Radu pravdaju činjenicom da su pravo na rad, slobodu rada i zaradu zagarantovani Ustavom.
“Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o radu definisano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima platu i druga lična primanja“, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić. Ministar je napomenuo da je Vlada utvrdila i amandman kojim se Prijedlog dopunjava na način da se isplata plate u gotovom novcu vrši putem pošte, što bi naknadno trebalo biti regulisano od strane entitetskog Ministarstva finansija i Poreske uprave.
Iz opozicije u RS-u su komentirali kako je neprecizno i nejasno ko sve ima pravo da prima platu u gotovini i koja institucija će izdavati te potvrde, pitaju se i zašto je to pravo sada rezervisano samo za mali broj ljudi. Također su podsjetili da je propisano da se zakoni po hitnom postupku, kao u slučaju ovih izmjena Zakona o radu, donose samo kada je nešto od općeg interesa.
Ekonomski stručnjaci smatraju da je rješenje koje proizilazi iz usvojenih izmjena Zakona o radu u ovom trenutku najjednostavnije, ali i da je kontradiktorno. Naime, novousvojeni propis je potpuno suprotan porukama prošlogodišnje reklamne kampanje Poreske uprave RS , poput “plata u koverti ugrožava budućnost” i "recite ne plati u koverti", koja je imala za cilj “da se suzbije ova negativna pojava” i da se ne isplaćuje u koverti dio plate radnicima u RS-u.
Ipak, čini se da novim izmjenama Zakona o radu nisu riješeni problemi radnika zaposlenih u firmama koje su pod američkim sankcijama. Pojedini privredni subjekti kojima su blokirani računi i dalje imaju problem neriješenog statusa, a zapošljavaju radnike kojima ne mogu isplatiti plate. Stručnjaci smatraju da je novim propisima trebalo obuhvatiti i ovo pitanje.
Pojedini mediji prenijeli su da bi usvajanje izmjena zakona i isplata plata u kovertama mogla biti samo kratkoročna pobjeda sankcionisanih funkcionera i da bi slijedeće sankcije navodno mogle ciljati na institucije koje sankcionisanim funkcionerima isplaćuju platu na ruke.
Drugi nivoi vlasti
Plate iz budžeta institucija BiH očekuju sankcionisani zvaničnici i zvaničnice članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, konzul BiH u Rijeci (Hrvatska) Milan Tegeltija, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, te državne tužiteljice Diana Kajmaković i Gordana Tadić. U trenutnim okolnostima, osobe koje primaju platu iz državnog trezora navodno neće biti u mogućnosti primiti i podići platu u pošti jer državni zakon nije predvidio da Ministarstvo finansija i trezora BiH plate uplaćuje na poštanski račun.
Čavara je krajem marta uputio pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati platu, jer ga je banka obavijestila da će mu zbog sankcija OFAC-a blokirati račun, a nijedna druga banka mu ne želi otvoriti račun.
Pod sankcijama SAD nalazi se 47 pravnih i fizičkih lica u BiH, uglavnom političara, od kojih nekolicina i dalje obavlja javne funkcije. Inače, plate bh. funkcionera su među najvišim u regiji. Na “crnoj listi” se osim političara nalaze i narko-dileri, kao i firme i fondacije za koje se smatra da su povezne sa sankcionisanim licima. SDS je jedina stranka iz BiH na američkoj “crnoj listi”.
