BiH vs. Srbija: Međunarodni sud pravde u Hagu odbio zahtjev za reviziju presude

9. marta Međunarodni sud pravde u Hagu je obavijestio Predsjedništvo BiH da je odbio zahtjev za reviziju presude koji je 23. februara 2017. predat na inicijativu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Reakcije

Još jedna politička kriza u BiH, izazvana podnošenjem zahtjeva za reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u postupku tužbe BiH protiv Srbije za genocid, 9. marta je dobila svoj epilog.

Međunarodni sud pravde u Hagu je obavijestio Predsjedništvo BiH da je odbio zahtjev za reviziju presude koji je 23. februara 2017. predat na inicijativu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a bez podrške druga dva člana predsjedništva BiH iz reda srpskog i hrvatskog naroda.

Bakir Izetbegović je prije predavanja zahtjeva za reviziju presude rekao da za to postoje novi dokazi, ali i priznao je da je svestan da će ova odluka izazvati krizu. Predavanje zahtjeva za reviziju presude izazvala je snažne reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj, a političari u Republici Srpskoj prijetili su i blokadom institucija BiH. Sud u Hagu na kraju je tražio mišljenje sva tri člana Predsjedništva BiH o reviziji presude.

U pismu koje je 9. marta poslano iz Međunarodnog suda pravde u Hagu se navodi da Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, po pitanju zahteva za reviziju presude od 26. februara 2007. u slučaju primjene Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija).

„Iz tog razloga, ne može se ništa preduzeti u vezi dokumenta pod nazivom “Aplikacija za reviziju presude od 26. februara 2007. u slučaju primene Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)” , stoji u pismu koje je članovima Predsedništva BiH uputio Međunarodni sud pravde u Hagu.

Ova odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu izazvala je brojne reakcije u BiH. Vanredne press konferencije odmah su zakazali Mladen Ivanić, predsedavajući Predsedništva BiH i ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak, te Bakir Izetbegović. Mladen Ivanić je ovu odluku Suda nazvao svojim ličnim političkim uspjehom.

"Ovo smatram nekom vrstom i ličnog uspjeha u mojoj političkoj karijeri. Može se doći do pobjede, kada imate konkretne stavove i dokaze. Drugačija politika može dovesti do rezultata. Nisam zloupotrebljavao žrtve, i o tome nisam govorio. Žrtava ima na svim stranama, i sve ih poštujem", izjavio je Ivanić na današnjoj pres konferenciji.

S druge strane, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je kazao da je Međunarodni sud pravde u Hagu donio političku, a ne pravnu odluku.

"Institucija Međunarodnog suda pravde odlučila je da zatvori vrata pravdi, i zatvori oči pred onim što je jasno. Mi smo učinili sve da se pravda postigne, istina sazna i revizija pokrene. Činit ćemo sve da nepravda i laž ne nadjačaju. Očekivao sam istinu, da Sud kaže istinu i da na toj istini zdravije odnose izgradimo, da ne izjadnačavamo strane, da ne vrijeđamo dignitet žrtava", izjavio je Izetbegović.

Francis Boyle, profesor međunarodnog prava na Američkom univerzitetu Illinois i bivši agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom u Haagu, komentarisao je odluku Suda.

„BiH je imala pravo da podnese aplikaciju za reviziju, a ovo što je sud uradio je lišavanje države i njenog prava. To je užasno. Ovo je sve politička sabotaža suda, tačno ono što su nam uradili 2007. Ovo je duga priča i morate razumijeti da su sve sudije pod direktnim ili indirektnoim utjecajem svojih vlada ", kazao je Boyle.

Šta je prethodilo odluci Suda?

Prije deset godina međunarodni sud u Hagu je presudio da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici kojeg su počinile vojne snage Republike Srpske ali da snosi odgovornost za nesprečavanje genocida. Sud je utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila niti predala učinioce Haškom tribunalu.

Izetbegović je tvrdio da za pokretanje revizije presude postoje novi dokazi i da su ključni dokazi došli tokom suđenja Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Prema Izetbegoviću, to suđenje je pokazalo da je "više hiljada oficira Vojske Jugoslavije učestvovalo u genocidu u BiH kao i da je režim Slobodana Miloševića logistički stajao iza genocida".

Članovi pravnog tima BiH Sakib Softić, David Scheffer i Phon van den Biesen predali su 23. februara zahtjev za reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u postupku tužbe BiH protiv Srbije za genocid. To je izazvalo snažne reakcije srpskih političara u BiH i Srbiji.Premijer SrbijeAleksandar Vučić, odmah je organizovao sastanak u Beogradu sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, predsjedavajućim Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladenom Ivanićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Vučić je kazao da su zbog presude odnosi Srbije sa Bosnom i Hercegovinom vraćeni više od dvije decenije unazad.

 „Mi ćemo uvek da poštujemo integritet Bosne i Hercegovine, kao i integritet Republike Srpske, ali mi nemamo pravo da dozvolimo ponižavanje Srbije i ponižavanje Srbije nikome nećemo dozvoliti“, rekao je Vučić.

 

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je inicijativa o reviziji odluke po tužbi BiH protiv Srbije za genocid akt mržnje Bošnjaka u Sarajevu prema Srbima. U Sarajevu je zasijedalo i Vijeće za provođenje mira u BiH (PIC) na inicijativu ruskog ambasadora, kako bi razgovarali o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Oni su izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica koje bi to moglo ostaviti na funkcioniranje Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara BiH, te pozvali da se krene ka poboljšanju cjelokupne političke atmosfere u zemlji.

Žrtve razočarane

U zadnjih mjesec dana, koliko traje politička kriza zbog revizije presude, najmanje se pažnje posvećivalo žrtvama genocida. Predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" Hatidža Mehmedović poručila je da su se žrtve nadale pravdi ali da nje nema.

"Znamo da je međunarodna zajednica saučesnik u svemu, od agresije do genocida u Srebrenici. Oborila je glavu pred istinom i sada je pala na tom ispitu. Nadali smo se pravdi ali nje nema", kazala je je Mehmedović. Bivši načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković kazao jeda je odluka Međunarodnog suda pravde teška, gorka i veliki udar na žrtve. Predsjednica Fondacije Pravda za BiH, Fadila Memišević je kazala da je ova odluka razočarenje za žrtve pojedinačno, ali i za državu BiH, koja je najveća žrtva raspada Jugoslavije.
"100.000 ubijenih, preko 50.000 ranjenih, porušeni gradovi, spaljena sela, masovne grobnice, majke još uvijek traže najmilije da bi ukopale jednu kost. Ovo je užasno razočarenje. Znamo da su za genocid potrebni resursi države, i željeli smo da se to i dokaže, da je režim Slobodana Miloševića to učinio", istaknula je Memišević.