© Robson90/Shuttesrtock
Uprkos nedavnoj definitivnoj odluci Centralne izborne komisije, nastavlja se polemika o petom delegatu u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U pitanju je ključni mandat koji bi mogao dovesti do promjene snaga na državnom nivou
Gotovo dvije godine nakon općih izbora, Centralna izborna komisija BiH (CIK) 1. jula žrijebom je izabrala petog delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda (DN) Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske. IzabranjeNenadVukovićizopozicione Partije demokratskog progresa (PDP), čimejevladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)MiloradaDodikaizgubiojedno mjesto u Parlamentarnoj skupštini, a samim tim i takozvani“kontrolnimehanizam” nadržavnomnivou.
Odluka CIK-a predstavlja institucionalni, politički i proceduralni presedan u post-dejtonskoj BiH. Zahvaljujući žrijebu, opozicija iz RS-a sada ima dva delegata, a SNSD tri. U praksi to znači da SNSD neće imati apsolutnu kontrolu u smislu blokiranja usvajanja zakona ili odluka u državnom parlamentu. Dakle, SNSD na državnom nivou ostaje bez “kontrolnog paketa” koji je ova stranka imala posljednja dva izborna ciklusa. Sa tri delegata u DN, SNSD će doduše moći i dalje blokirati održavanje sjednica zbog nedostatka kvoruma.
Nenad Vuković preuzeo je uvjerenje o dodjeli mandata ali u DN još uvijek nije sjeo. Kompletiranje procedure preuzimanja mandata očekuje se na jednoj od narednih sjednica ovog doma, na koju bi se moglo čekati do septembra uzimajući u obzir predstojeću ljetnu pauzu, a možda i duže ako se ima u vidu ustaljena praksa blokiranja rada institucija na državnom nivou.
Odluka o petom delegatu u Klubu srpskog naroda objavljena je u Službenom glasniku BiH samo dva sata prije početka sjednice DN održane 19. jula. Sjednici je prisustvovala SNSD-ova delegatkinja Snježana Novaković-Bursać. Vuković nije dobio poziv da učestvuje u sjednici koja je bila zakazana u 11 sati.
Reakcije i najave promjena u Vijeću ministara
Predstavnici SNSD-a, potpuno očekivano, reagovali su s negodovanjem na žrijebanje, poručivši da neće prihvatiti odluku CIK-a da Novaković-Bursać ustupi mandat Nenadu Vukoviću te da će iskoristiti sve pravne mogućnosti protiv ove odluke. Istaknuli su takođe da delegate u DN bira NSRS, a ne CIK. Za SNSD žrijebanje je farsa i najavili su da se nijedan delegat izabran u DN odlukama NSRS-a neće povući. Zabilježeni su i verbalnih napadi pojedinih funkcionera SNSD-a na članove CIK-a.
S druge strane, Vuković tvrdi da su ga izabrali poslanici NSRS, te da mu je CIK izdao uvjerenje o dodjeli mandata kao i svim drugim delegatima. Ističe da mu je rukovodstvo NSRS svojevremeno oduzelo dvanaesti glas da bi SNSD-u obezbijedilo četvrtog delegata u DN kako bi mogli trgovati na nivou institucija BiH.
Iz PDP-a su još prije žrijeba najavili inicijativu za smjenu ili rekonstrukciju Vijeća ministara BiH. Prema izjavama Vukovića, neće odustati od ove inicijative jer nisu zadovoljni učinkom i kadrovskim rješenjima.
Međutim, rekonstrukcija VM u novim političkim okolnostima, iako se čini realnijom nego ranije, još uvijek je neizvjesna s obzirom da ovisi o čitavom nizu zakonskih i proceduralnih faktora. Osim toga, ni opozicionari u RS-u nisu složni oko inicijative za rekonstrukciju VM, kako su mnogi od njih istaknuli u komentarima na društvenim mrežama.
Aktualni saziv VM teoretski može biti smijenjen i bez glasova SNSD-a i HDZ-a koji su dio vladajuće većine na državnom nivou. Da bi VM ili određeni ministar bili smijenjeni za takvu odluku mora glasati većina zastupnika u Predstavničkom domu, te većina delegata u DN, s tim da u oba slučaja mora postojati entitetska većina. Opozicija iz RS-a u Predstavničkom (donjem) domu ima entitetsku većinu, dok je u DN sve ovisilo o “petom” delegatu koji je do sada bio iz redova SNSD-a.
Dok je u DN trenutni odnos snaga takav da opozicija iz RS i FBiH ima potrebnu i entitetsku i opću većinu, u Predstavničkom domu BiH odnos snaga ostao je nepromijenjen. Dakle, “trojka”, SNSD i HDZ i dalje imaju većinu. U ovim okolnostima, mogućnosti za prekompoziciju državne vlasti ostaju ograničene.
Teoretski posmatrano, delegati iz redova “trojke” mogli bi isključiti SNSD i HDZ iz državne vlasti, pod uslovom da delegati ovih dviju stranaka ne bojkotuju sjednice DN. Naime, delegati HDZ-a i SNSD-a bojkotovanjem sjednica mogu uticati na nedostatak kvoruma i time onemogućiti rad DN.
Upućeni smatraju da, čak i ako bi došlo do rekonstrukcije VM, ona ne bi imala pozitivne efekte. Analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić ocijenila je za lokalne novine da će se sve svesti na svađe i međusobne optužbe putem medija, dok će država i građani i dalje biti u talačkoj situaciji. Prema njenim riječima, formiranje nove vlasti sa novim koalicionim partnerima na državnom nivou ne bi dovelo ni do kakve suštinske promjene s obzirom da bi sastav vlasti na nivou entiteta RS ostao nepromijenjen.
Hronologija izbora delegata Doma naroda PSBiH iz RS-a
Dom naroda PSBiH ima ukupno 15 indirektno izabranih delegata, od kojih se 5 bira iz RS u NSRS (za Klub srpskog naroda), a deset iz FBiH (za Klub bošnjačkog naroda i Klub hrvatskog naroda). Svi delegati iz RS u Klubu srpskog naroda u Domu naroda BiH biraju se posredno u NSRS.
Nakon Općih izbora 2022. Godine, lista SNSD-a i lista opozicionog PDP-a dobile su isti broj glasova u NSRS, s tim što je nakon glasanja jedan glasački listić bio sporan jer nije bio označen na predviđeni način. CIK je ovaj glasački listić proglasio važećim, ali Sud BiH, nakon žalbe SNSD-a, proglasio ga je nevažećim. Odluku Suda BIH poništio je Ustavni sud BiH, čime je na kraju potvrđena odluka CIK-a. Zakon propisuje da se vrši žrijeb kada dva kandidata dobiju isti broj glasova.
SNSD i političari okupljeni oko Dodika već su pokazali – između ostalog jednom od blokada koja je trajala godinu i po dana – da su imuni na kritike zbog zastoja rada u institucijama. Sjednice nisu održavane tri mjeseca i zbog toga što delegati Kluba bošnjačkog naroda nisu htjeli razgovarati o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH. Ovaj prijedlog, prema njihovim riječima, ima za cilj da se izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH, iako su ustavna i dejtonska kategorija.
Sjednica DN održana 19. jula organizovana je isključivo radi hitnog usvajanja državnog budžeta za 2024. godinu, koji je trebalo da bude usvojen proške godine. Time je otvoren prostor da BiH pristupi sredstvima Plana rasta Europske komisije za Zapadni Balkan, što je posebno značajno za institucije u RS koje se nalaze u nezavidnoj finansijskoj situaciji. Tako su zvaničnici u BiH po ko zna koji put pokazali da im je novac najbolja motivacija za rad.
