© Mmnutt Ztudio/Shutterstock
Posljednje izmjene pravila koja regulišu mjerenje gledanosti TV stanica u Bosni i Hercegovini (BiH) mogle bi dovesti do ozbiljnog narušavanja medijske slobode i uslova marketinškog tržišta vrijednog oko 20 miliona eura
Institut za mjeriteljstvo BiH (IMBiH), jedna od ključnih institucija za funkcionisanje tržišta elektronskih medija u BiH, nizom odluka donesenih u prethodnim mjesecima ozbiljno je doveo u pitanje dosadašnju praksu mjerenja gledanosti TV stanica u BiH. U pitanju je stavljanje van snage Odluke o primjeni Zakona o mjeriteljstvu i Pravilnika o imenovanim mjeriteljskim laboratorijima u postupku imenovanja laboratorija koji se primjenjivao od 2017. godine, kao i nova Naredba o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu i rokovima verifikacije IMBiH, donesena u oktobru 2023.
Gledanost TV stanica u BiH po zakonskom ovlaštenju godinama je mjerila firma Audience Measurement (AM), koristeći tzv. people meter, a spornim odlukama IMBiH navodno želi eliminisati AM kao ovlaštenog mjerača, smatraju predstavnici industrije. Inače, AM jedini ima američku licencu Nielsen i svoje peoplemetre koje verifikuje svake dvije godine, što je navodno svojevrsni garant tačnosti dobivenih podataka.
Kako su za medije pojasnili iz AM, od IMBiH su u februaru 2023. godine dobili poziv da dostave potrebnu dokumentaciju jer im je istekla akreditacija laboratorija, koja se inače obnavlja svake dvije godine. Četiri mjeseca kasnije, dakle u junu, iz Instituta su odbacili podneseni zahtjev AM. Stavljanjem van snage pravila koja su se primjenjivala od 2017. Godine, Institut je sredinom 2023. onemogućio (re)imenovanje mjeriteljskih laboratorija bez prethodne akreditacije Instituta za akreditovanje BiH, iako je poznato da ovaj Institut nema raspoložive resurse da vrši takvu akreditaciju.
Uslijedila je Naredba o mjerilima iz oktobra 2023. koja na sasvim drugačiji način propisuje mjeriteljske i tehničke uslove koje trebaju ispunjavati mjerni uređaji. Novi pravilnik sadrži niz propisa koji su u medijima ocijenjeni kao sporni i neusklađeni sa svjetskim standardima.
Na izmjene pravila od strane IMBiH reagirala je prošlog ljeta sama firma AM, upozorivši Vijeće ministara BiH da je aktivnostima IMBiH “dovedeno u pitanje istraživanje TV gledanosti, a samim tim i koncept finansiranja svih TV stanica u BiH uključujući i javne servise“.
Pored toga, Udruženje medijske industrije (UMI), koje zastupa interese oglašivačkih agencija i elektronskih medija u BiH, pozvalo je u septembru nadležne institucije da “hitno riješe novonastalu situaciju koja ugrožava medijsku industriju BiH i i preko 5.000 radnih mjesta”. U pismu su uputili niz zahtjeva Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini i IMBiH, zatraživši od njih da u najkraćem roku “poduzmu radnje iz svojih nadležnosti u pravcu ukidanja/izmjene Naredbe o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu i rokovima verifikacije i njoj pripadajući Aneks u kojem se među mjerila vremena koja podliježu obaveznoj verifikaciji dodaje i uređaj za mjerenje gledanosti TV programa, takozvani piplmetar”. Za njih je klasificiranje peoplemetra u grupu mjerila vremena neprihvatljivo i pogrešno.
Mjerenje gledanosti i ranijih godina uzrokovalo probleme na tržištu
Iz UMI-ja su tada apostrofirali da iako je situacija kulminirala prošle godine, uzroci problema su mnogo stariji: krajem 2012. godine državni Institut za mjeriteljstvo je donio naredbu po kojoj se proglasio nadležnim za pitanja mjerenja gledanosti TV programa u BiH, protivno najboljoj evropskoj i svjetskoj praksi. Tako je mjerilo navika TV gledalaca proglašeno mjerilom vremena. Tadašnji direktor Instituta donio je naredbu o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu koja je prouzrokovala potpuni haos na medijskom tržištu, saopšteno je iz UMI-ja.
Upravljati rezultatima mjerenja gledanosti TV stanica u praksi znači i imati kontrolu nad raspodjelom novca iz marketinške industrije, a ova vrsta monopola uslov je za manipulaciju uredničkim politikama. U konačnici ovo vodi medijskom mraku i cenzuri.
Istovremeno, manipulacija mjerenja gledanosti znači i manje novca za nepodobne komercijalne TV kuće u BiH. U medijima je krajem februara objavljeno da je indikativno da do tog trenutka ugovor sa AM, prema nezvaničnim podacima, još uvijek nisu potpisali jedino UNA TV, za koju postoje dokazi da je povezana sa porodicom Dodik, i Alternativna Televizija (ATV), koja je od 2022. godine na američkoj crnoj listi zbog povezanosti sa Dodikom.
Ko orkestrira izmjene pravila mjerenja?
Direktorsku poziciju Instituta od juna 2023. godine obnaša kadar SNSD-a Milorada Dodika, a od preuzimanja rukovodeće funkcije za kratko vrijeme su izmijenjeni akti koji regulišu ovu oblast. Samo imenovanje direktorice Milice Ristović Krstić, kojem je prethodila konkursna procedura, navodno je bilo praćeno neregularnostima, o čemu su pisali lokalni mediji, ocijenivši kako je Institut na krajnje sumnjiv način postao politički plijen SNSD-a.
Profesor Srđan Damjanović bio je još jedan kandidat na konkursu za poziciju direktora IMBiH, a igrom slučaja bio je i profesor imenovane direktorice Instituta dok je studirala. Damjanović je sa novinarima je podijelio sumnje u neregularnosti i nelogičnosti konkursne procedure, u kompetencije novoimenovane direktorice, te ocijenio da se radilo o unaprijed namještenom radnom mjestu.
Osim toga, mediji su prenijeli da nova direktorica nije imala potrebne saglasnosti za izmjene određenih akata. Novi Pravilnik iz oktobra je navodno prije usvajanja trebao biti upućen Savjetu IMBiH, međutim za izmjene Pravilnika su članovi Savjeta saznali tek nakon što je stupio na snagu i objavljen u službenom glasniku. “Takav pravilnik je trebao biti upućen predsjednici savjeta koja je trebala da sazove sjednicu i na toj sjednici članovi savjeta su trebali da daju svoje komentare odnosno prijedloge i sugestije na predloženi pravilnik i nakon toga pribavi mišljenje nadležne direkcije za Evropske integracije i donese pravilnik”, rekao je medijima jedan od članova Savjeta Instituta za mjeriteljstvo.
Na pitanje kako spriječiti novonastalu situaciju, u odgovoru iz Instituta koji je potpisala direktorica Ristović Krstić navedeno je kako je njihov zadatak “da kontinuirano analiziraju primjenu propisa i da u okviru svojih stručnih timova analiziraju modele i načine dodatnog uređenja ovih oblasti s ciljem stvaranja uvjeta za nesmetano i transparentno funkcioniranje uz obavezno poštivanje i primjenu zakonskih normi”.
Inače, privatna televizijska kuća BN TV, koja je naklonjena opoziciji u RS-u, godinama je bilježila najbolji rejting u konkurenciji televizijskih kuća koje imaju sjedište u RS-u, te je i ranije bila osporavana od strane Dodika i institucija koje su vodili kadrovi SNSD-a.
Reakcije medijske industrije
Pokušaj osporavanja rada firme AM za predstavnike medija predstavlja novi napad vlasti na slobodne i nezavisne medije, koji istovremeno dovodi u pitanje hiljade radnih mjesta u medijskog industriji. Stručnjaci i analitičari saglasni su da IMBiH posljednjim odlukama i izmjenama pravila direktno pomaže vlastima da generiraju veće prihode za sebi bliske medijske kuće.
Iz televizijske kuće Nova BH poručili su kako njihov pravni tim razmatra sva raspoloživa pravna sredstva u cilju zaštite svojih legitimnih prava i interesa, jer se dovodi u pitanje opstanak komercijalnih televizija. “Mi smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu i vjerovatno jedina zemlja u Evropi, gdje država putem IM kontroliše mjerenje gledanosti televizije, a time posredno može da utiče na prihode televizija, što je vjerovatno i cilj ovih odluka Instituta”.
Iz Udruženja medijske industrije (UMI) još prošle godine su upozorili Vijeće ministara BiH da bi zbog odluka instituta i izmjena pravilnika koji uređuje oblast mjerenja gledanosti moglo doći do ozbiljnih problema na domaćem medijskom tržištu. Kažu i kako se Udruženje već obraćalo na više adresa, uključujući institut od kojeg nisu dobili odgovor. Do sada niko nije tražio zvanično mišljenje predstavnika industrije, saopštili su iz UMI-ja.
Pritisak na medije se značajno povećava u izbornim godinama, a ove godine u oktobru trebaju se održati lokalni izbori u BiH. Osim političkih, na djelu su i indirektni finansijski pritisci, ističu nezavisni analitičari, referirajući se na pokušaj ovladavanja mjerenjem gledanosti TV stanica.
Saglasni su da je u pitanju nastavak kontinuiranog obračuna sa medijima i progon novinara koji nisu po volji vlasti u RS-u. Prošle godine entitetski zakonodavci usvojili su izmjene Krivičnog zakona čime je ponovo kriminalizirana kleveta u ovom entitetu. Usvojen je i Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan ‘zakon o stranim agentima’. Oba zakona su domaća javnost i međunarodne organizacija ocijenili kao nastavak političkog progona medija i civilnog društva.
Milorad Dodik je pionir među zvaničnicima u BiH kada je riječ o učestalosti verbalnih napada na novinare , a posebno novinarke. Osim toga, entitetski javni emiter, Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS), već niz godina je politički zarobljen od strane vladajuće politike u RS-u.
