Uprkos činjenici da su zdravstvo i obrazovanje evidentirani kao oblasti u kojim građani često učestvuju u davanjima mita, korupcija i to politička u BiH je ona koja je označena kao najveća prijetnja i kao takva razdire bh. društvo.

13.12.2012. -  Almir Terzić Sarajevo

Političke partije, naime, i dalje su po indeksu percepcije registrirane kao mjesto u kojim je najviše prisutna korupcija u okviru kojih se obrću i najveće količine “prljavog novca”.

Kao jedan od primjera sumnjivih aktivnosti koji se dovode u vezu sa političkom korupcijom u posljednje vrijeme u BiH je slučaj Narodne stranke Radom za boljitak (NSRB). Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH na čijem je čelu Jerko Ivanković Lijanović, inače i dopremijer Vlade FBiH i potpredsjednik NSRB-a iz budžetskih sredstava namijenjenih poticaju za poljoprivredu izdvojilo je oko 545.000 KM (oko 272.500 eura) za medijsku promociju kampanje Kupuj domaće, kupuj srcem.

Pomoć zvaničnicima sa voznim parkom

Centralna izborna komisija (CIK) BiH utvrdila je kako je kampanja Ministarstva zloupotrebljena u korist NSRB-a u predizborne svrhe i to prije zvaničnog početka kampanje, s obzirom da sadrži isti znak i logo kao i političke stranke – srce. Zbog toga je, odnosno kršenja odredbi Izbornog zakona BiH za NSRB određena novčana kazna od 10.000 KM (oko 5.000 eura) ali je Apelacioni odjel Suda BiH u drugostepenom, žalbenom postupku naveo kako nema dovoljno dokaza o njihovoj međusobnoj povezanosti i predmet vratio na ponovni postupak.

Takve tvrdnje između ostalog, navedene su i iz razloga što je ugovor između ministarstva i agencije zadužene za poslove  promocije potpisan 30. decembra 2011. godine, svega dva dana prije izborne godine, ne uzimajući u obzir da je njegova primjena počela početkom juna 2012. – nakon odluke o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora koju je CIK BiH donio krajem maja. Kompletna kampanja Kupuj domaće, kupuj srcem u kojoj se pojavljuje dopremijer i resorni ministar i potpredsjednik NSRB-a koštala je poreske obveznike čak oko 3,7 miliona KM (oko 1,85 miliona eura).

Da je korupcija u političkim strankama prisutna utvrdili su i revizori CIK-a BiH u posljednjoj kontroli finansijskog poslovanja obavljenoj za 2010. godinu koja je ujedno bila i izborna, za opće izbore. Tako je Hrvatska-kršćansko demokratska unija (HKDU) navela je kako je isplatila 24.600 KM (oko 12.300 eura) u svrhu “humanitarnih rashoda” da bi revizori utvrdili da se radi o donacijama za školovanje članova stranke i njihove djece, ekskurzije, sponzorstva u malom nogometu, te plaćanje privatnih obaveza članovima stranke što se nikako ne može smatrati rashodima u humanitarne svrhe. Tako je potpredsjednik HKDU-a dobio pomoć za plaćanje računa za električnu energiju od 3.000 KM (oko 1.500 eura), iako u svom vlasništvu ima dva luksuzna automobila – Porsche Cayenne i BMW 540 vrijednosti veće od pola miliona KM (preko 250.000 eura).

Sporni limiti i donacije

I umjesto da vlasti BiH u skladu sa preporukama Skupine država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO), Evropske komisije za demokratizaciju putem zakona Vijeća Evrope (Venecijanske komisije) i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Misije OSCE-a donesu zakonska rješenja kojim će onemogućiti daljnje koruptivne aktivnosti unutar političkih stranaka desilo se suprotno. Na snagu je 27. novembra stupio novi Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a koji je u javnosti ocijenjen kao akt koji će – još više pospješiti korupciju.

Posebno spornim ocijenjeno je povećanje godišnjeg limita za donacije pravnih osoba koje je sa 15 prosječnih plaća - oko 12.000 KM ( oko 6.000 eura) povećano na čak 50.000 KM (oko 25.000 eura), odnosno za čak preko četiri puta više. Isto se odnosi na kategoriju uvođenja nove odredbe kojom se propisuje da članovi stranaka imaju ubuduće mogućnost da na godišnjem nivou stranci doniraju iznos do 15.000 KM (oko 7.500 euro).

Kako je moguća manipulacija članovima i članarinama najbolje je vidljivo iz primjera Srpske napredne stranke (SNS). Služba za reviziju CIK-a BiH utvrdila je da je SNS u finansijskom poslovanju za 2010. kao prihod iskazao prihod od članarine u iznosu od 8.200 KM (oko 4.100 eura), a da je utvrđeno kako stranka ne raspolaže dokumentacijom o tome (specifikacija, uplatnice) iz koje je moguće utvrditi identitet uplatioca i iznos uplaćene članarine, a posebno jer ne posjeduje odluku o visini članarine.    

- Visina priloga od jednog donatora može biti ograničena do izvjesnog maksimalnog iznosa, kako bi se rizik od korupcije sveo na najmanju mjeru. Postoji rizik od zaobilaženja ovih ograničenja korištenjem posrednika za obavljanje uplate. Efikasan nadzor od nadležnih regulatornih agencija je jedini način da se spriječe bilo kakvi pokušaji kršenja odredbi, ocijenio je ODIHR Misije OSCE-a u svojim primjedbama na Zakon o finansiranju političkih stranaka, ukazujući na smjernice Venecijanske komisije.

SNSD nije platio Ceci

ODIHR Misije OSCE-a i GRECO su u zajedničkim preporukama od vlasti BiH stoga zatražili da se u okviru novih rješenja zakona propiše odredba prema kojoj bi se “banke obavezale da otvore poseban bankovni račun, na koji bi se slivao sav novčani prihod, i koji bi nadležna tijela mogla kontrolisati, te pratiti takav prihod u cjelosti”. Ovi prijedlozi za poboljšanje nisu uvaženi. I drugi su brojni primjeri kršenja zakonskih odredbi u političkim strankama. Tako je Služba za reviziju CIK-a BiH u izvještaju o finansijskom poslovanju za 2010. utvrdila kako Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nije platio estradnoj umjetnici Svetlani Ceci Ražnjatović za njene nastupe na predizbornim skupovima te stranke održanim 28. septembra u Bijeljini i 1. oktobra 2010. u Banja Luci, niti organizatoru nastupa. To nedvosmisleno ukazuje da je SNSD ostvario prilog koji nije evidentiran u njegovim poslovnim knjigama niti je prijavljen u finansijskom izvještaju.

- Politička stranka ne posjeduje račune, niti drugu dokumentaciju o vrijednosti usluga koje su joj pružene nastupom Svetlane Cece Ražnjatović na predizbornim skupovima što je suprotno odredbama zakona. Uzimajući u obzir rejting i popularnost estradne umjetnice, te uobičajenu cijenu njenih nastupa, utvrđeno je da vrijednost usluge koju je Svetlana Ceca Ražnjatović pružila SNSD-u prelazi limit na visinu priloga propisanog u zakonu (osam plaća – oko 6.400 KM, odnosno oko 3.200 eura kako je ranije bilo propisano, naveli su revizori. Zbog toga, ali i činjenice da je SNSD u 2010. primio dva zabranjena priloga u ukupnom iznosu od oko 17.200 KM (oko 8.600 eura) Služba za reviziju CIK-a predložila je novčanu kaznu od 30.000 KM (oko 15.000 eura) za tu stranku.

Stranka finansira stranku

Usljed utvrđenih malverzacija i to na način što je ostvarila prihod od imovine koja nije u njenom vlasništvu u ukupnom iznosu od oko 37.000 KM (oko 18.500 eura) Socijaldemokratska partija (SDP) treba da bude kažnjena sa 15.000 KM (oko 7.500 eura).

Sa 12.000 KM (oko 6.000 eura) treba da bude kažnjena Stranka demokratske aktivnosti (a-SDA) jer je ostvarila zabranjeni prilog od 8.600 KM (oko 4.300 eura) više nego je dozvoljeno. Naime, iznos od 15.000 KM a-SDA  dobila je od druge stranke, Stranke za BiH. Slične zabranjene aktivnosti imali su i Hrvatski demokršćani (HD), a prijedlog njihove kazne očekuje se naknadno. Ta stranka je navela kako je u humanitarne svrhe dala iznos od 15.960 KM (oko 8.000 eura), od čega je utvrđeno da je čak 11.000 KM (oko 5.500 eura) uplaćeno drugoj stranci – Hrvatskom zajedništvu Herceg-Bosne što nikako ne može imati odlike humanitarnog karaktera. Otkrivene su i brojne zloupotrebe stranaka na računima za gorivo, dnevnicama, izbjegavanjima uplate poreza, te korištenjem besplatnih poslovnih prostora u vlasništvu državnih institucija. Očekuje se kako će nakon novog, za stranke povoljnijeg zakona korupcija u toj oblasti u BiH u biti još izraženija, ali čak i bez minimalnih sankcija i kada bude utvrđena.