Suspenzija američke pomoći u BiH: udar na medije i civilni sektor širom zemlje

Suspenzija američke vanjske pomoći, jedna od prvih odluka američkog predsjednika Donalda Trampa nakon preuzimanja funkcije, donijela je opću neizvjesnost širom svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini (BiH)

Trampova suspenzija obuhvatila je i američku razvojnu agenciju USAID, koja je u prethodne četiri godine zemljama Zapadnog Balkana dodijelila 1,7 milijardi dolara, od čega više od 400 miliona za BiH. Prema prošlogodišnjim podacima američke ambasade u Sarajevu, SAD su od rata uložile oko dvije milijarde dolara u BiH. Pomoć za BiH u 2024. godini iznosila je oko 40 miliona dolara, a prethodnih godina bila je i veća.

Značajan dio ovih sredstava uložen je u podršku nezavisnim i istraživačkim medijima, kao i projektima koji su za cilj imali borbu protiv korupcije. Posljedice obustave američke vanjske pomoći mogle bi se dugoročno izrazito negativno odraziti na pomoć ugroženim kategorijama društva te na borbu protiv korupcije i istraživačko novinarstvo.

NVO i mediji

Medijske i druge organizacije civilnog sektora obustavile su projekte i aktivnosti koji koriste američku pomoć.

Suspendovana su dva veća programa Internewsa i jedan Centra za promociju civilnog društva (CPCD) koji su podržavali lokalne medije širom BiH. Ugroženi su takođe aktuelni i planirani projekti za borbu protiv korupcije i podršku istraživačkom novinarstvu, područja u koja je USAID do sada ulagao velike količine novca u BiH i regiji.

Pojedine medijske organizacije se u potpunosti ili djelimično finansiraju sredstavima USAID-a. U povoljnijoj situaciji su mediji poput Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH) koji ima projekte sa USAID-om ali njihovo stopiranje neće ugroziti rad jer imaju veći broj donatora.

Mnogi drugi mediji, posebno manje, lokalne i nezavisne redakcije, nisu takve sreće, a prema informacijama do kojih je OBCT došao u kontaktu sa predstavnicima medija i medijskih mreža i udruženja, pojedini mediji nisu u mogućnosti isplatiti februarske plate radnicima, dok je dio njih primoran obustaviti usluge knjigovodstva i IT podrške.

Posebno je ugrožen status istraživačkog novinarstva jer je redakcijama gubitak istraživačkih novinara teško nadoknaditi. Zbog svega navedenog, stručna javnost upozorava na to da finansijski vakuum slabi objektivno i kritički orijentisano novinarstvo te potencijalno otvara više javnog prostora za medije bliske vlasti, štetne narative i dezinformacije. Osim toga, upozorava se i na to da bi novonastala finansijska praznina mogla biti potencijalno popunjena ulaganjima drugih sila, poput Kine ili Rusije.

Medijske organizacije već su u procesu traženja alternativnih izvora finansiranja od donatora poput EU, drugih međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH i ambasada zapadnih zemalja. Cilj je, kako navode, da se kroz “hladni pogon” premosti period neizvjesnosti u naredna tri mjeseca, koliko će trajati suspenzija nove SAD administracije, kako bi ublažile štete posljedice po nezavisno i istraživačko novinarstvo.

BiH je zemlja koja uglavnom ne brine za socijalno ugrožene kategorije, koje se značajno oslanjaju na međunarodnu pomoć. Američka pomoć bila je krucijalna podrška za sve one sektore koje vlast nije podržavala kao društveno dobro zbog nedostatka novca, razumijevanja ili volje, uključujući važne infrastrukturne projekte, organizacije za zaštitu ljudskih prava kao i one koje brinu o ugroženim kategorijama društva, sigurne kuće i mnoge druge.

Udruženje Menssana za podršku osobama sa mentalnim poteškoćama i invaliditetom, sa sjedištem u Sarajevu, jedna je u nizu organizacija koje su primorane obustaviti svoj rad. Oni su na svom Facebook profilu najavili zatvaranje dnevnog rehabilitacijskog centra u kojem su svakodnevno radili sa preko osamdeset korisnika i korisnica, između ostalog zbog obustave donatorskih sredstava USAID-a.

Predstavnici brojnih organizacija u BiH su u veliko neizvjesnosti i još uvijek ne znaju koji će im biti slijedeći koraci. Pribojavaju se da će morati otpuštati radnike ili čak zatvarati organizacije ukoliko ova situacija potraje.

Može li vlast pomoći ugroženim organizacijama i medijima?

Predstavnici vlasti na svim nivoima u BiH do sada uglavnom nisu bili zainteresirani za ulaganje u društveno dobro kakvo je na primjer istraživačko novinarstvo. Naprotiv, čini se da je upravo obračun s novinarima i redakcijama - posebno onima koji izvještavaju kritički ili o korupciji – karakteristika koja se može pripisati gotovo svakoj vladajućoj garnituri u posljednjih trideset godina.

Obračuni su se manifestovali na različite načine, od verbalnih napada do korištenja raznih mehanizama represije.

Nezavisni mediji su se pretežno oslanjali na donatorska sredstva drugih zemalja ili međunarodnih organizacija jer su grantovi domaćih institucija na svim nivoima uglavnom bili namijenjeni medijima naklonjenim vladajućim akterima koji odlučuju o dodjeli grantova.

Ne očekuje se da bi se ova praksa mogla mijenjati, još uvijek nema najava da bi vlast mogla pomoći bilo kojoj od ugroženih organizacija ili medija.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da pojedini visoki zvaničnici u BiH ne kriju zadovoljstvo Trampovom odlukom o suspenziji međunarodne pomoći.

Prednjači predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je rekao da je USAID potrošio oko 800 miliona BAM u BiH u cilju destabilizacije zemlje i za razna potkupljivanja, optužujući američku agenciju da je usmjeravala novac na kontrolu izbora u BiH.

Najavio je istragu sa ciljem utvrđivanja “šta su radili sve i za kojim sve transferima su posezali, kome su davali pare i za šta”, dodajući da treba sve decidno istražiti i na nivou BiH, jer je najveći dio sredstava USAID-a tamo korišten za podzemne i kriminalne radnje.

Prethodnih godina Dodik je hvalio USAID, koji je osim u civilni sektor značajno ulagao u institucije i finansirao reformske projekte na svim nivoima vlasti, uključujući i RS.

Suspenzija je dodatno ohrabrila Dodika da ponovo najavi usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatog kao “zakon o stranim agentima”.

Ovaj zakon je prošle godine povučen nakon brojnih kritika lokalnih i međunarodnih organizacije koje u njemu vide udar na civilno društvo i slobodu govora. Na sjednici održanoj 6. Februara Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona, koji bi trebalo da se nađe u proceduri naredne sjednice NSRS.

Iako se čini kao početak, u pitanju je nastavak dugogodišnjeg obračuna s nezavisnim medijima, organizacijama i neistomišljenicima, posebno u RS-u.

Suspenziji američke pomoći obradovali su se i drugi zvaničnici, poput ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca , iz Dodikovog SNSD-a, koji je prethodnih godina sarađivao i tražio pomoć od USAID-a.

Još jedan upečatljiv primjer je bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić (SDA), koji izdržava četverogodišnju zatvorsku kaznu na osnovu presude u slučaju korupcijske afere “Respiratori”.

Novalić je na svojoj službenoj Facebook stranici izrazio zadovoljstvo najavama o gašenju USAID-a kojeg je nazvao “zločinačkom organizacijom” koja je, prema njegovim riječima, imala ključnu ulogu u montiranju njegovog sudskog procesa.

Sličan narativ pratili su brojni mediji naklonjeni upravo onim strankama koje likuju zbog obustave rada USAID-a. Tako je na primjer na portalu “Alternativne TV”, koja je na američkoj crnoj listi zbog veza sa Dodikom i SNSD-om, objavljeno da je obustavljeno finansiranje za brojne organizacije i medije koji su “prodali” i “udarali” na RS.