Visoki predstavnik u BiH nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt u srijedu (27.07) je upotrebom Bonskih ovlasti nametnuo takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, i to nešto više od dva mjeseca uoči izbora, čime se stvaraju preduslovi za transparentnije i fer izbore, te unapređenje integriteta izbornog procesa, što podrazumijeva i uvođenje tehnologije za nadziranje kompletnog izbornog procesa

Iako se danima ranije o tome špekulisalo, Visoki predstavnik nije nametnuo političke izmjene izbornog zakona koje se odnose na način izbora rukovodstva entieta Federacija BiH (FBiH). Konkretno, radi se o uvođenju 3-postotnog cenzusa u kantonima za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH te institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Referirajući se na promjene izbornih pravila na nivou FBiH, Schmidt je poručio kako ne misli da je to trenutno izvodivo. Ne smije biti diskriminacije, važno je imati proporcionalnost i podršku građana, rekao je Schmidt, prenijeli su lokalni mediji. Liderima političkih stranaka saopćio je kako im daje rok od šest sedmica da se usaglase o izmjenama Ustava Federacije BiH, u protivnom on će djelovati i nametnuti mjere kako je predviđeno u nacrtu odluka.

Mediji su prenijeli kako su ključne zemlje Vijeća za implementaciju mira i Ured visokog predstavnika uzeli u obzir negodovanje građana izraženo na protestima u Sarajevu, argumentaciju dijela nevladinih organizacija, kao i protivljenje političkih stranaka zbog najave odluka koje je namjeravao proglasiti Christian Schmidt, pa je stoga odlučeno da se donošenje paketa mjera koje se tiču FBiH prolongira.

Iz Centralne izborne komisije BiH pozdravili su izmjene koje je uveo Schmidt jer smatraju da se time stavlja veća odgovornost na predsjednike političkih stranaka kada je u pitanju kršenje izbornog zakona. Iz nevladinog sektora smatraju da se nista spektakularno nije desilo: izmjenama će biti spriječen dio krađa i prevara i biće moguće zbog toga sankcionisati političke subjekte, ali nove odredbe ne uključuju način izbora članova biračkih odbora i općinskih (lokalnih) izbornih komisija.

Protesti ispred OHR-a i zapaljiva retorika uoči izbora

Navodi medija da će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH izazvali su brojne reakcije domaćih i stranih političara i prije nego je OHR bilo šta službeno potvrdio, te još jednom podijelile bosansko-hercegovačku javnost nekoliko mjeseci prije zakazanih Općih izbora.

Mogućnost nametanja izmjena Ustava FBiH potpuno očekivano pozdravili su politički predstavnici Hrvata u BiH i zvaničnici Republike Hrvatske koji su izrazili vjerovanje da bi takve izmjene omogućile funkcionisanje BiH.

Njemački Die Tageszeitung (TAZ) je u utorak, uoči sporne odluke OHR-a, objavio da bi se Visoki predstavnik, nametanjem izmjena Izbornog zakona prema zamislima HDZ-a, stavio na stranu “onih hrvatskih ekstremista koji godinama blokiraju institucije” u Federaciji BiH.

Ispred zgrade OHR-a protestvovao je veći broj građana od ponedjeljka do srijede zbog najave nametanja izbornih pravila i promjena ustavnih odredbi. Poziv građanima da izađu na proteste među prvima je uputio apelant ispred Evropskog suda za ljudska prava Dervo Sejdić, a uslijedile su najave pridruživanja prosvjedima od strane niza političkih stranaka iz FBiH. Na ulice su izašli i predsjednici stranaka.

Dio prosvjednika stigao je autobusima iz drugih dijelova BiH, a dio njih zadržao se preko noći sa ponedjeljka na utorak na lokaciji protesta očekujući da im se obrati Visoki predstavnik. Prosvjednici su poručili da su potencijalne odluke Visokog predstavnika Schmidta diskriminirajuće, da žele demokratsku i evropsku BiH a ne još dublje podijeljenu zemlju.

Procjenjuje se da je u ponedjeljak bilo oko 7.000 građana ispred OHR-a zbog čega je lokalna policija zatvorila okolne putne pravce. Televizijske kamere prvog dana zabilježile su niz situacija na rubu incidenta čiji su glavni akteri bili predstavnici političkih stranaka koji su pokušali da se javno obrate.

Mogućnost nametanja zakona, u skladu sa ovlaštenjima Visokog predstavnika, poslužila je domaćim političarima kao prilika za javna obraćanja i zauzimanje stavova prema datoj situaciji. Zbog same prirode odluke (pitanje Ustava odnosno ustavnopravnog poretka i tobožnje odbrane istog) i političkog momentuma nekoliko mjeseci prije općih izbora, javnost je svjedočila burnim reakcijama političkih predstavnika, koje su uključivale optužbe, sijanje straha pa čak i prijetnje ratom, što je uobičajena matrica ponašanja političkih aktera uoči izbora.

OHR je u svom saopćenju poručio da takve izjave vraćaju na sukobe, povećavaju tenzije i ne doprinose stabilnosti i napretku BiH. Treba pronaći načina da se najmlađi i najperspektivniji građani zadrže u zemlji, saopćili su.

Institucionalna reakcija FbiH i RS

Predstavnički dom Parlamenta FBiH u utorak je na sjednici usvojio Deklaraciju o zaštiti multietničkog karaktera BiH, koju su potpisale gotovo sve stranke iz ovog entiteta koje nemaju hrvatski predznak. U deklaraciji se osuđuju kontinuirane tendencije, unutrašnje i vanjske, koje za cilj imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije bh. entiteta Federacija BiH, a koje dugoročno vode rušenju ustavnog poretka države BiH.

Iz entiteta Republike Srpske ponovljeni su ranije iskazani stavovi o nelegitimnosti visokog predstavnika i protivjenju bilo kakvim nametanjima zakona, do su pojedini stručnjaci ocijenili da RS neće pogoditi izmjene Izbornog zakona BiH.

Građani suštinski zanemareni

Istovremeno, građani BiH suočeni su sa inflacijom koja u BiH obara rekorde. Zbog vrtoglavog rasta cijena BiH obara rekorde kada su u pitanju prihodi od indirektnih poreza, što znači više novca u budžetima. "Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. veći su za 22,01% u odnosu na isti period 2021. godine, poručli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prenosi portal BUKA.

Dok vlast dva mjeseca prije izbora isplaćuje jednokratne pomoći u iznosu od 50 do 100 eura, državni parlamentarci ne uspijevaju izglasati ukidanje akciza, odnosno posebne porezne naknadne za naftne derivate, čime bi se snizila cijena energenata kao uslov za pad cijena drugih roba. Izabrani predstavnici pokazuju da nisu spremni podijeliti teret skupljeg života sa svojim građanima i kroz odluke poput one Vlade Republike Srpske (RS) od 23. juna u kojoj je po hitnom postupku utvrđeno da se zaposlenima u javnim zdravstvenim ustanovama i javnim službama plaća poveća za oko 50 eura, ili Parlamenta BiH koji ovih dana razmatra niz inicijativa koje se odnose na prilagođavanje beneficija uposlenih u državnom sektoru uslovima inflacije.

Na predstojećim izborima u oktobru glasaće 3.371.487 registrovanih birača, za Predsjedništvo i Predstavnički dom (PD) Parlamentarne skupštine BiH, PD Parlamenta Federacije BiH, Narodnu Skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednike RS-a i Skupštine kantona u Federaciji BiH.