Milan Bandić (wikipedia )
Ne računajući bivšeg premijera Ivu Sanadera, uhićenog tek nakon što je otišao s funkcije predsjednika Vlade, Bandić je najmoćniji hrvatski političar kome je policija pokucala na vrata
Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, sljedećih mjesec dana provest će u pritvoru. No, to bi moglo biti i značajno duže s obzirom na količinu kaznenih djetla koja mu se stavljaju na teret i brojne svjedoke koje će trebati ispitati. A još prije samo nekoliko dana, u toplo nedjeljno prijepodne bezbrižno je u svom vrtu brao mahune. Popodne ga je uhapsila policija, zajedno s još 17 osoba, među kojima su bili i njegovi najbliži suradnici.
Ne računajući bivšeg premijera Ivu Sanadera, uhićenog tek nakon što je otišao s funkcije predsjednika Vlade, Bandić je najmoćniji hrvatski političar kome je policija pokucala na vrata. Kroz proračun grada Zagreba, na čijem je čelu Bandić, godišnje prođe gotovo milijardu eura. Kad se tome doda i novac Zagrebačkog holdinga - u kojeg spadaju gradske komunalne tvrtke poput Vodovoda, Čistoće, Zagrebačkog tramvaja, Plinare, Zagreb parkinga i drugih, koji iznosi gotovo još isto toliko, jasno je da se radi o ogromnoj ekonomskoj moći koja, jasno, generira i političku.
Kroz Bandićeve ruke, na ovaj ili onaj način, u 12 godina koliko je na vlasti u Gradu Zagrebu prošlo je fantastičnih dvadesetak milijardi eura. A gdje je tolika količina novca, bezbroj je načina da se ponekim milijunima izgubi i zametne trag.
Hapšenje i kazneni prijava
Hapšenje Bandića nije bilo osobito iznenađenje. Još ljetos u javnost je procurila informacija da policija prisluškuje njegove telefone. Bandić je to vjerojatno znao pa je najveći dio telefonske komunikacije obavljao s mobilnog uređaja svog vozača. Zato se i njegov šofer u nedjelju popodne našao među uhapšenima. Iznenađenje je bilo tek utoliko što se privođenje dogodili u nedjelju popodne. Razlog te hitne akcije, koja se trebala zbiti nekoliko dana kasnije – saznalo se naknadno - bila je to utrka policije s vremenom: netko iz kruga osumnjičenih saznao je što se sprema, pa je policija, da bi preduhitrila moguće sklanjanja dokaza, požurila s uhićenjem.
Tako Bandić nije stigao uživati u mahunama koje je brao u nedjeljno jutro, jer je prenoćio u policiji. Cijelog sljedećeg prijepodneva, u ponedjeljak, trajala je pretraga njegovog službenog ureda, nakon što mu je prije toga temeljito pregledan stan i automobil.
Bandića protiv koga je do sada podignuto više od 250 kaznenih prijava, ali mu se sve do sada ništa nije dogodilo, tereti se za sklapanje ugovora s kontroverznim poduzetnikom, također uhapšenim Petrom Pripuzom, koga mediji zovu "balkanskim kraljem otpada". Tim ugovorom, vrijednim milijun eura, Pripuzova tvrtka Cezar direktnom je pogodbom dobila posao za zbrinjavanje svih vrsta otpada (papir, plastika, staklo…).
No, kao razlog uhićenja navodi se i spornih 24 milijuna kuna (oko 3,2 milijuna eura) koliko je Bandiću ostalo nakon završetka izborne kampanje za predsjednike Republike prije pet godina. Bandić je navodno s tog računa izvlačio novac, mada je račun, kad je kampanja završena, trebao biti zatvoren.
Tereti ga se i za zamjenu gradskog zemljišta, i naknadne izmjene gradskih urbanističkih planova, čime je pogodovao građevinskim poduzetnicima. Spominje se i nezakonito zapošljavanje rođaka i prijatelja u gradskim tvrtkama, no to su već sitnice.
Kronologija afere
Duga politička karijera Milana Bandića, zapravo, kronologija je afera koje su se nizale kao na pomičnoj traci. Da bi se opisalo sve ono o čemu su mediji, vezano uz Bandićeve sumnjive poslove izvještavali proteklih dvadesetak godina, trebao bi opseg podeblje knjige.
Prva afera uz koju ga se veže jest fiktivni razvod braka (1996.) od supruge, s kojom i danas živi, kako bi se domogao manjeg stana u središtu Zagreba. Bio je to tek početak brojnih afera kroz koje je prolazio ovaj Hercegovac (sljedećeg mjeseca navršit će 59 godina), rođen u zaseoku Bandića Brig, u općini Grude, u BiH.
No, Bandić je imao neku čudesnu moć: kad su ga prvih dana 2002. uhvatili nakon prometne nesreće s 1,6 promila alkohola u krvi, nakon čega je pobjegao s mjesta nesreće, a potom pokušao podmititi policajca koji ga je sustigao, svi su mislili da je to Bandićev politički kraj.
Podnio je ostavku na mjesto gradonačelnika Zagreba, jer afera o njegovoj bahatoj vožnji u pijanom stanju nije danima silazila s novinskih stupaca, a Ivica Račana, tadašnji predsjednik SDP-a, stranke kojoj je Bandić pripadao, nije želio trpjeti štetu koju je ta afera činila socijaldemokratima. A onda je Bandića, godinu i pol dana kasnije, sredinom 2003. pogodio moždani udar. Dogodilo se to na sjednici zagrebačke Gradske skupštine u kojoj je tada, nakon podnesene ostavke, bio samo vijećnik.
Činilo se da će još svježa afera s prometnom nesrećom i ozbiljan zdravstveni problem s kojim se suočio, Bandića posve isključiti iz politike. No, samo tri mjeseca iza moždanog udara, nastavio je raditi kao da se ništa nije dogodilo, a čim se vratio s oporavka istrčao je polumaraton kako bi dokazao da je u odličnom zdravstvenom stanju. Tada je rekao: "Ako čovjek ima neke sposobnosti, onda je dužan staviti ih u javnu funkciju i ne pitati za cijenu. To mi daje snage, zbog toga mi se čini da sam poslije ove bolesti postao jači i čvršći".
Dvije godine kasnije, sredinom 2005. kandidirao za gradonačelnika Zagreba i ponovno pobijedio. I dakako, nastavio s aferama. Jedna, koja je u medijima najviše odjeknula, ne zbog toga što je u financijskom smislu bila najkrupnija, već što je bilo potpuno bjelodano da je riječ o kriminalu, vezana je uz izgradnju dva montažna WC na jednom zagrebačkom autobusnom stajalištu. Radove je izvela tvrtka u vlasništvu Bandićevog kuma i naplatila ih 1,55 milijuna kuna (više od 200.000 eura), iako je – kad je odluka o gradnji donesena - najavljivano da će koštati tek 100.000 kuna (manje od 15.000 eura). Naravno, i taj je posao sklopljen izravnom pogodbom, bez natječaja, pa je Bandićev kum bez problema za izgradnju "zlatnih WC-a", kako su ih nazvali u medijima, mogao naplatiti 15 puta veću cijenu.
Bandić, koji o sebi uvijek govori u trećem licu, međutim, nije bio zadovoljan samo funkcijom gradonačelnika. Okušao se na predsjedničkim izborima prije pet godina, ali ga je pobijedio Ivo Josipović. Nije bio uspješan ni na parlamentarnim izborima, a sada je – godinu dana pred nove izbore za Hrvatski sabor – ponovno najavljivao kandidaturu svoje liste.
Milan Bandić, zahvaljujući hrvatskim zakonima, može na čelu grada Zagreba ostati sve do 2017., kada mu istječe gradonačelnički mandat. Činjenica što je uhapšen pod sumnjom za teška kaznena djela, nije zapreka da i dalje obnaša dužnost gradonačelnika, pa makar bio i u pritvoru.
Bandiću bi se međutim moglo dogoditi da gradski vijećnici potkraj godine ne usvoje proračun za 2015., što bi automatski značilo i nove, izvanredne, izbore u Gradu Zagrebu. Ali kako Bandić ondje drži većinu, a gradski vijećnici imaju različite sinekure, može se dogoditi da izglasaju proračun, što bi značilo da izvanrednih izbora neće biti.
Postoji i mogućnost da građani Zagreba skupe dovoljno potpisa i zatraže referendum o njegovoj smjeni, no to je procedura koja bi prilično trajala, s neizvjesnim rezultatom, jer Bandić među Zagrepčanima ima veliku popularnost. Da nije tako ne bi na čelu grada bio već 12 godina.
