Šta Trumpova pobjeda znači za BiH?

Javnost i politički akteri u Bosni i Hercegovini različito su dočekali pobjedu Donalda Trumpa na američkim izborima održanim 5. novembra. Dok su jedni slavili, bilo je onih koji su relativizirali, kao i onih koji su se žalili na ishod predsjedničkih izbora u SAD

Rezultati američkih predsjedničkih izbora odjeknuli su i izazvali brojne reakcije u cijelom svijetu, pa takp i u BiH. Čestitke Donaldu Trumpu uputili su svi značajniji politički akteri u zemlji, a među prvima politički predstavnici Srba, koje je posebno obradovala Trumpova pobjeda.

Povodom pobjede Trumpa najviše pažnje u BiH privuklo je bučno slavlje predsjednika Republike Srpske (RS) i lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je slavio s popularnim crvenim MAGA (Make America Great Again) kačketom u društvu brojnih entitetskih visokih funkcionera. Među prisutnima bili su i oni na “crnoj listi” SAD-a, na kojoj se nalazi i sam Dodika. U predsjedničkoj palati RS-a, uz entitetsku, nakon dugo vremena, bila je istaknuta i američka zastav, a za slavlje je organizovan koktel, harmonikaš, kao i noćna projekcija američke zastave i Trumpovog lika na fasadi palate.

Sudeći po izjavama, Dodik polaže velike nade u Donalda Trumpa. Naime, RS predvođena Dodikom i njegovim odanim partnerima korak po korak vode entitet prema otcjepljenju, mišljenja su upućenih, kroz na primjer usvajanje različitih zakona u Narodnoj skupštini RS-a kojima se nastoji što više ključnih nadležnosti pripisati entitetu. Trumpov mandat je nova okolnost kojoj se rukovodstvo RS-a raduje jer je za njih to prilika da RS kao entitet navodno trajno riješi svoje pitanje, a to znači dvije stvari - vratiti se na izvorni Dayton ili miran razlaz u BiH.

Prilikom nedavne posjete Rusiji, Dodik je izjavio kako će u slučaju Trumpove pobjede proglasiti nezavisnost RS-a, što je u prethodnim godinama najavljivao mnogo puta. Osim toga, rukovodstvo RS-a i “crnolistaši” se susreću sa brojnim ličnim problemima uslijed sankcija (poput nemogućnosti otvaranja računa u banci i primanja plate preko poštanskog servisa), pa je i to jedan od razloga izrazito navijačkog odnosa prema Trumpu. Velika očekivanja nisu u potpunosti neutemeljena obzirom da se za Trumpa smatra da pripada desničarskim populistima od kojih su pojedinci čak i blagonakloni ideji otcjepljenja RS.

Ipak, brojni analitičari ocijenili su Dodikovu proslavu Trumpove pobjede i očekivanja od nove administracije spinovanjem koje nema mnogo veze sa racionalnim i da to ne znači da će preko noći nestati svi njegovi problemi. Naime, inauguracija Trumpa najavljena je za drugu polovinu januara 2025. godine, a do tada administracija demokrata nastavlja svoj rad. Osim toga, pri inauguraciji neće doći do potpune promjene administracije u SAD-u, već bi uspostavljanje nove moglo trajati mjesecima. Predstojeći mjeseci prije inauguracije potencijalno su problematični za Dodika zbog toga što se očekuje presuda u procesu koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH kao i zbog sve veće finansijske neizvjesnosti u RS-u.

Dodik se nada da bi nakon dva mjeseca, odnosno inauguracije i imenovanja nove administracije, moglo uslijediti i skidanje sa “crne liste”, te da bi, kako je rekao, mogao nestati “pritisak na RS”. Zanimljivo je da se ponavlja slična situacija kao što je bila u slučaju prvog mandata Trumpa, kada su se Dodik i njegove pristalice također radovali pobjedi republikanca. Dodiku su uoči inauguracije Trumpa 2017. godine izrečene sankcije, a tokom mandata nisu povučene, nego su i potvrđene i proširene na druga pravna i fizička lica bliska Dodiku. Stoga se s razlogom i ne očekuje da će ga skinuti sa “crne liste” ni tokom novog mandata.

Baš u trenutku kada je Dodik sa svojim saradnicima slavio pobjedu Trumpa 6. novembra, zanemarujući sve negativno koje je prethodnih godina izrekao protiv SAD-a, Ministarstvo finansija SAD-a dodalo je na listu sankcioniranih još jednu osobu i jedan entitet jer su pomagali porodici Dodik i kompanijama s njom povezanim da pokušaju izbjeći američke sankcije.

Tako se predsjednik RS-a ponovo obrušio na amerikance, preciznije na demokrate. Poručio je da sve u vezi sankcija radi odlazeća administracija. Rekao je i da je RS zbog demokrata raskinula saradnju sa Ambasadom SAD-a u Sarajevu u martu 2023, nazvavši ih tada čak i neprijateljima na svom X kanalu.

Ipak, bitna razlika u odnosu na 2017. godinu, kada su Dodiku prvi put uvedene američke sankcije je njegova politička bliskost sa Viktorom Orbanom, koji se samo tokom 2024. godine u dva navrata susreo sa Trumpom. U danima nakon Trumpove pobjede Dodik je između ostalog komentirao značaj dobrog odnosa Orbana i Trumpa za RS, i rekao da je Orbanova vlada dijeli sa RS sve informacije koje dobije od zapadnih struktura.

Pored Orbana, Dodik vrlo moguće računa i na ekonomske i političke veze koje navodno sa Trumpovim okruženjem ima Beograd. Te veze su rezultat američkog angažmana na Balkanu tokom prethodnog Trumpovog mandata, preko izaslanika Richarda Grenella po pitanju odnosa Srbije i Kosova. Grenell je ujedno jedno od imena koja su se u danima nakon izbora pominjala kao potencijalni kandidati za državnog tajnika.

Još jedan od mogućih izvora optimizma rukovodstva RS-a je činjenica da Vlada RS već godinama intenzivno lobira u Washingtonu.

Kontinuitet američke politike prema BiH

Stručnjaci naglašavaju da velike sile poput SAD-a svoje dugoročne spoljnje politike ne mijenjaju lako i naglo. U slučaju SAD-a, bez obzira na to da li državu vodi demokratska ili republikanska administracija, jedinstven je i kontinuiran stav prema BiH a to je podrška njenom integritetu i suverenitetu. Stoga je očekivano da se američka politika prema BiH i njenim glavnim akterima neće bitno mijenjati.

Ono što bi se moglo odraziti indirektno prije svega na region, a onda posljedično i na BiH, jeste eventualna promjena američke politike prema EU ili NATO. Dio analitičara ipak smatra da bi SAD mogle malo manje brinuti za Zapadni Balkan jer će više pažnje usmjeriti na Ukrajinu. Pojedina mišljenja ističu i nepredvidivost Trumpa zbog koje se BiH možda više neće moći oslanjati na američku podršku koju je imala do sada.

Američke sankcije su institucionalnog a ne ličnog karaktera i njih je moguće ukinuti ukoliko se otklone razlozi zbog koji su uvedene, a to su na primjer politike protivne Dejtonskom mirovnom sporazumu, NATO i EU integracijama, ili korupcija.

Kada je riječ o ostalim političkim faktorima u BiH, oni vjeruju kako bitnijih promjena u odnosu SAD-a prema BiH neće biti. U mnoštvu čestitki Trumpu na pobjedi izdvajaju se one člana predsjedništva iz hrvatskog naroda Željka Komšića i predsjedavaćeg Doma naroda BiH Dragana Čovića. Dok predsjednik Komšić hvali multietnički i multirasni tim Donalda Trumpa kao poticaj nastavku borbe za građansku državu, lider HDZ BiH Čović je u pismu upućenom Trumpu agitovao za “legitimno političko predstavljanje”, na kojem insistira dugi niz godina i koje se, prema njegovim riječima, uskraćuje hrvatskom narodu u BiH.

Prema zvaničnim podacima ambasade iz 2023. godine, SAD su u BiH od 1995. godine uložile oko 2 milijarde dolara, od čega 638 miliona samo u RS.