Bosna i Hercegovina izgleda postaje neslavni dokaz kako unutrašnja politička kriza može da preraste u rutinu koja više nikoga osobito ne zanima. Ogromna je greška uvjerenje da se to nikoga ne tiče. Bolest u srcu Evrope ne može se izolirati i zanemariti. Pogotovo ne u ime demokracije
Srbija nema vladu. No, to nije vest. Vest bi bila da su se stranke dogovorile i da je Srbija dobila vladu. Vremena još ima, nije da nije. Formiranje vlade ili raspisivanje novih izbora može da se proteže do juna. Dakle, valja nam se naoružati strpljenjem.
Hrvati su skeptični, bojeći se da bi njihova država na taj način mnogo izgubila od svog suvereniteta, da bi postala sjedištem NATO baza, te da bi hrvatski vojnici, u sklopu akcija NATO saveza, sudjelovali u opasnim misijama, poput one u Afganistanu ili Iraku.
Odavno po medijima u Bosni i Hercegovini jedna ličnost nije bila toliko eksponirana kao što je to minulih dana poglavar Islamske zajednice BiH reisu - l - ulema Mustafa ef. Cerić
Nakon slučaja generala Gotovine; nakon presude od 12 godina zatvora generalu Mirku Norcu; nakon što još trojica hrvatskih generala - Rahim Ademi, Ivan Čermak i Mladen Markač čekaju suđenje u Haagu; te nakon završene istrage i skorog podizanja optužnice protiv generala Branimira Glavaša; sada se dogodio i "slučaj generala Zagorca"
Dok se vođa hrvatske oporbe, socijaldemokrat Ivica Račan, bori se za život, popularnost njegove stranke značajno raste. Analitičari se slažu da je porast popularnosti SDP-a uvjetovan dostojanstvenim načinom na koji se Račan ponio u borbi s opakom bolešću
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je odluku u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore onako kako su svi ozbiljni analitičari hladne glave i pretpostavljali: Srbija nije kriva za genocid u BiH, a sve ostalo je učinjeno tek toliko da bi se uspostavio politički balans i mir na Balkanu. U Beogradu slave, u Sarajevu su konsternirani. Šta će biti nakon presude?
Reakcije Beograda na presudu Medjunarodnog suda pravde o genocidu u Srebrenici. Ni u izjavama zvaničnika, ni u anketama sprovedenim sa građanima Srbije nije se osetila radost ili euforija
Na sednici održanoj 14. februara 2007. godine u Domu narodne skupštine konstituisan je novi saziv Skupštine Republike Srbije. Prva sednica parlamenta kojoj su prisustvovali svi novoizabrani poslanici bila je u potpunosti posvećena raspravi o pregovaračkom procesu o budućem statusu Kosova
Marti Ahtisari, specijalni izaslanik za status Kosova predstavio je svoj predlog o budućem rešenju za pokrajinu 02. februara 2007. U prvim reakcijama na Ahtisarijev plan, zvanični Beograd i delovi stručne javnosti ističu nezadovoljstvo rešenjima iz documenta
Mnogi danas u BiH smatraju da "svijet", a pogotovo Evropa, zapravo ne zna šta želi u ovoj zemlji. Ta se uvjerenja kreću od toga da je većina u svijetu odustala od koncepta izgradnje građanske, multinacionalne i multireligijske države koji se najavljivao nakon Dejtona, do uvjerenja da za realizaciju tog koncepta Evropa nema snage, volje ni vizije
Demokratska javnost u Hrvatskoj je odahnula, a službeni Zagreb je zadovoljan, mada oprezan, oko ishoda nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji. Iako je Srpska radikalna stranka pobjednica izbora, vjeruje se kako će "demokratske stranke" sastaviti vladu koja će nastaviti politiku dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom
Parlamentarni izbori održani u Srbiji 21. januara 2007. godine, prema ocenama većine stručnjaka, nisu doneli velika iznenađenja. Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije (RIK) na parlamentarnim izborima je glasalo 60,55 odsto birača
Izvješće koje je CIA objavila početkom godine na svojim Internetskim stanicama pod nazivom "Hrvatska: Uloga Tomislava Merčepa u zločinima", a koje su potom prenijeli vodeći mediji u Hrvatskoj, uzburkala je službeni Zagreb
Na posljednjim izborima na vlast u BiH nisu došle ni nove političke snage niti je otvorena nova perspektiva. Čini se da je neizvjesnot u pogledu budućnosti BiH danas veća nego što je bila ikada poslije Daytona
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, poznat po svojim antifašističkim stavovima i žestokom protivljenju veličanja ustaškog pokreta u Hrvatskoj, našao se u središtu velikog skandala kad je jedan vrlo utjecajni hrvatski internetski portal objavio snimku njegova desetljeće i pol starog govora
Da bi izbjegao ili bar odgodio suočenje s pravdom, Glavaš se upustio u štrajk glađu. Tako se iz uloge potencijalnog zločinca, uspio pretvoriti u žrtvu. Njegova moguća smrt u zatvoru uplašila je, čini se, vrh vladajućeg HDZ-a i samog premijera Sanadera
Slučaj Glavaš je postao vruća politička priča koja već tjednima ne silazi s naslovnih strana hrvatskih novina i koja dominira prvim minutama informativnih televizijskih i radijskih emisija
Na političkoj sceni Bosne i Hercegovine puno je probnih balona kojima se testiraju potencijalni partneri za stvaranje novih institucija vlasti. Ključeve cijele priče za sada, ipak, drži Milorad Dodik, predsjednik pobjedničke stranke u Republici Srpskoj. I Evropljani koji ga podržavaju i popuštaju mu
Branimir Glavaš, do prošle godine jedan od najmoćnijih ljudi hrvatske politike, bit će prvi zastupnik Hrvatskog sabora koji će izravno iz parlamentarnih klupa otići u pritvor pod optužbom za teške ratne zločine
