Narodna Skupština Republike Srpske u četvrtak 23. marta usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a. Sporni akt, koji je početkom marta usvojila i predstavila Vlada RS-a, osudili su brojni domaći i međunarodni akteri i institucije i prije nego što se našao na skupštinskoj raspravi, jer se odredbama predviđa kriminalizacija klevete u ovom entitetu
EGTS GO jedna je od europskih grupacija za teritorijalnu suradnju – zajednički alat koji općine koriste u cilju transformiranja i prevazilaženja granica
Autizam, jedinstveni prekogranični centar za zakazivanje, programi za trudnice. Granica između Italije i Slovenije premošćena je počev od zdravlja građana. Intervju
Kišinjev, Milano, Zagreb. U trideset europskih metropola ulice nazvane po muškarcima čine 91 posto svih ulica posvećenih pojedincima. Jaz se ponegdje počao smanjivati, no napredak je i dalje prespor: potrebne su alternativne strategije
Hrvatska i beogradska pesnikinja, malo poznata i u bivšoj Jugoslaviji, ali prevođena u inostranstvu. Avangardna umjetnica divlje duše. Danilo Kiš posvetio je esej njoj i njenoj poeziji
U europskom kontekstu, Rumunjska je jedna od zemalja s najnižom stopom opće nezaposlenosti i s najvišom stopom nezaposlenosti mladih. Nema naznaka da bi se ovaj trend mogao promijeniti
Nakon više od 5 mjeseci od održavanja Općih izbora u BiH, vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nije formirana zbog političkih neprilika u ovom entitetu. Zbog neprovođenja izbornih rezultata iz 2018. godine isti saziv je više od četiri godine u takozvanom tehničkom mandatu. Političkim blokadama entiteta i dalje se ne nazire kraj
Konstantna tendencija institucija Europske unije da koriste strukturne fondove za rješavanje kriza prijeti da ugrozi glavni cilj kohezijske politike, točnije jačanje teritorijalne kohezije europskih regija. Ovim pitanjem bavio se i Europski revizorski sud
Jedna od najvećih prijetnji slobodi javne riječi u BiH koje su obilježile 2022. godinu su takozvane SLAPP tužbe, specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste putem neutemeljenih tužbi koje imaju za cilj da iscrpe i uguše njihov angažman. Stručnjaci i profesionalna zajednica upozoravaju na potrebu za sistemskom i institucionalnom borbom protiv ovog vida ograničavanja slobode izražavanja u zemlji
Ove godine navršava se osamdeset godina od smrti Ivana Gorana Kovačića, hrvatskog i jugoslavenskog pjesnika i prozaika, autora poeme Jama. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića
Nakon pravosudne odiseje koja je trajala više od sedam godina, i tokom koje je petnaest mjeseci proveo u pritvoru pod optužbom za šverc narkotika, 17. januara istraživački novinar Jovo Martinović po drugi put oslobođen je odlukom Apelacionog suda. Razovarali smo s Martinovićem, u iščekivanju konačne presude
"Jevreji u Beogradu" (1521-1942) Čedomile Marinković, kratki je vodič kroz istoriju, kulturu i običaje beogradskih Jevreja od njihovog doseljavanja početkom XVI vijeka do telegrama njemačke komande iz Beograda u Berlin, u junu 1942: Serbien ist Judenrein. Prilog našeg saradnika Božidara Stanišića povodom Dana pamćenja
Ne zna se još uvek ko je odgovoran za izlivanje 20 tona amonijaka iz cisterne na teretnom vozu na jugoistoku Srbije. Dvoje ljudi je stradalo i ova nesreća pokazala je još jednom koliko je Srbija ekološki zaostala, a železnički saobraćaj nebezbedan
U cijeloj jugoistočnoj Europi podaci o depopulaciji su dramatični i zahtijevaju hitna promišljanja. U ostatku Europe trend nije toliko negativan, ali ostaje alarmantan
Izložba “Ivan Meštrović, kipar i građanin svijeta” u Glavnoj galeriji grada Praga (24.11.2022 – 26.02. 2023). Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na djelo ovog Homera kamena
Kako postići da gradovi postanu mjesto pravâ i kvalitete života, a ne podjelâ i marginalizacije? Europske institucije, kroz kohezijsku politiku, pokušavaju pronaći rješenja
Prije 171 godina u Šibeniku je rođen Simo Matavulj (1852-1908), srpski realista koji je u svom obimnom proznom opusu pisao na teme iz dalmatinskog, crnogorskog i beogradskog života. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića
Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o dobojskom pjesniku, pripovjedaču i esejisti Pavlu Bati Stanišiću (1936-2021), povodom posthumno objavljenog djela Biografikon (Planjax komerc, Tešanj 2022, str. 164)
