Treći oktobar 2010. godine u Bosni i Hercegovini ipak neće ostati upamćen kao datum u kojem su se desili tek još jedni izbori. Na ovim Opštim izborima građani BiH su ipak odlučili glasati nešto drugačije nego u zadnjih dvadeset godina
Bosna i Hercegovina ulazi u posljednju sedmicu predizborne kampanje za Opšte izbore 2010. U nedjelju trećeg oktobra građani će izaći na biračka mjesta i dati svoje povjerenje onim političkim strankama za koje smatraju da će zastupati najbolje njihove interese. Građani umorni i razočarani sa politikom i predizbornom kampanjom a političari sa druge strane uvjereni u pobjedu kao i to da su svoj posao do sada obavljali jako dobro
Zdravko Krsmanović, predsjednik Nove socijalističke partije i trenutni načelnik istočnobosanskog grada Foča u Republici Srpskoj, u intervju za Osservatorio Balcani i Caucaso govori o alternativi u političkom životu ovog entiteta
U predhodne četiri godine vladajuće političke partije u BiH ostavile su iza sebe državu sa pola miliona nezaposlenih, vanjskim dugom koji iznosi oko 6 milijardi KM, u odnosu na 2006 godinu porastao je za dvije milijarde KM, nezaustavljivim rastom korupcije, pokrivenost uvoza izvozom nije smanjena, strane investicije su u padu. Stari i novi političari bore se za naklonost birača u Bosni i Hercegovini a građani sa dilemom za koga glasati i da li uopšte glasati
Hrvatsku potresa ozbiljna afere, u medijima već nazvana Glavaš gate, (po uzoru na Watergate) o pokušaju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda ne bi li, odlučujući o Glavaševoj žalbi na prvostupanjsku presudu, donijeli za njega povojno rješenje
Crnogorska vlada dosjetila se početkom avgusta kako da podstakne strane investitore da ulažu u tu zemlju. Saopštila je da će svi „poznati kredibilni ljudi“, koji ulože više od pola miliona eura, moći da dobiju crnogorsko državljanstvo
Poboljšanje života običnih Bosanaca i Hercegovaca, privredni razvoj i kandidatura za članstvo u Evopskoj Uniji, predizborna su obećanja koje će građani slušati i ove izborne jeseni, identično kao i za predizbornu kampanju na izborima 2006. Ali u stvarnosti gotovo ništa se nije dogodilo u protekle 4 godine, pa čak i ako političke vođe obećavaju da će raditi bolje ovaj put, najviše fokusa u stvarnosti bit će i dalje usmjereno na priče iz prošlosti, strah od drugog i drugačijeg
Legalizacije nezavisnosti Kosova izazvala je reakcije u susjednoj BiH baš kao i proglašenje nezavisnosti prije dvije i pol godine. Onda ali i sada političari u BiH su realni i svjesni nesagledivih posljedica koje bi izazvao sličan potez jednog od entiteta u BiH
Od trenutka čitanja savetodanvog mišljenja Međunarodnog suda pravde u kojem se kaže da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa normama međunarodnog prava u Srbiji se ponovo na sva zvona raspravlja o Kosovu. Naredni izazov za Srbiju je zasedanje Generalne skupštine UN
Proevropski kurs, neraskidive veze sa majčicom Rusijom, „istorijsko pomirenje“ sa Demokratskom strankom (DS), igranje na žici sa nasleđem devedesetih, isti a novi političari sa potpuno novom retorikom, stranka levog centra, stabilan i odan partner Borisa Tadića, odustvo bilo kakve ideologije, to su u najkraćem karakteristike Socijalističke partije Srbije.
Godišnje oko dvadeset miliona KM (oko deset miliona Eura) građani Bosne i Hercegovine izdvoje za rad političkih partija. Ovaj iznos ne uključuje plate i naknade izabranih ili imenovanih političkih zvaničnika na svim nivoima vlasti u BiH nego sumu koja se izdvaja za rad političkih stranaka i finansiranje predizborne kampanje. Revizorski i izvještaji nevladinog sektora pokazuju netransparentnost u trošenju budžetskog novca te brojna kršenja Zakona o finansiranju političkih partija u BiH
Tačno mjesec dana nakon lokalnih izbora razriješene su dileme u Podgorici. Vlast u glavnom gradu Crne Gore i ubuduće će činiti dugogodišnji koalicioni partneri, Demokratska partija socijalista (DPS) premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića.
U narednih deset godina u Federaciji BiH je planirana izgradnja preko deset termo,hidro i vjetrocentrala koje bi proizvodile godišnje oko 8000 GWh. Godišnja trenutna tržišna vrijednost ove energije je oko 800 miliona eura. Investicije bi uposlile preko 20 hiljada radnika tokom izgradnje. Ipak pokušaji investiranja u energetski sektor do sada su praćeni policijskim istragama
Dobitnik Oskara, bosanskohercegovački režiser i scenarista Danis Tanović, prije dvije godine sa grupom prijatelja i istomišljenika osnivao je političku partiju Naša stranka čiji je jedan od potpredsjednika. Za Osservatorio Balcani e Caucaso govori o Našoj stranci, njenim šansama na prestojećim Opštim izborima u oktobru, nužnim promjenama bosanskohercegovačkog društva i svom novom filmu
Bosna i Hercegovina se u izbornoj godini suočava sa jednom od najozbiljnijih ekonomskih kriza nakon završetka rata. Uz porast nezaposlenosti, pad stranih investicija, pad industrijske proizvodnje, konstantna zaduživanja koja iznose preko 5 milijardi KM, budućim generacijama se ostavlja teret vraćanja kredita koji neće biti potrošeni na razvojne projekte nego na servisiranje tekućih potreba svih 13 vlada sa preko 260 ministara koliko ih u BiH trenutno ima
Jedna od najstrože čuvanih tajni hrvatske države, popis osoba koje imaju status veterana Domovinskog rata, objavljena je na Internetu. Odmah je bilo jasno da je to prvorazredni politički događaj čije se posljedice teško mogu predvidjeti. Svakome je, naime, jasno da Hrvatska nije imala 501.666 vojnika koji su se borili s puškom u ruci
Kasno ili prerano. Dovoljno ili malo. Izraz unutrašnje potrebe ili spoljašni nalog. Politički poen za vlasti u Beogradu ili autogol. Nastavak evropskih integracija ili osnov za odštetni zahtev. Izraz jedinstva vlasti ili najava novih izbora. Ovo su samo neke od dilema koje prate usvajanje Deklaracije o Srebrenici.
Bivši potpredsjednik hrvatske Vlade, Damir Polančec, uhićen je u utorak 30. ožujka, zbog sumnji u umiješanost u veliku korupcijsku aferu. Neki oporbeni političari smatraju kako bi to mogao biti korak i do uhićenja samog Ive Sanadera.
Spoljna politika Srbije kada je reč o odnosu sa susedima u poslednjih nekoliko meseci prolazi kroz dramatične preokrete. Dok je Kosovo i dalje glavna tačka neslaganja sa susedima, nekoliko pitanja dodatno opterećuje odnose Srbije sa zemljama u regionu. Međutim, svetla tačka u međususedskim odnosima je susret predsednika Hrvatske i Srbije Josipovića i Tadića.
Iznenadni susret hrvatskog i srpskog predsjednika, Ive Josipovića i Borisa Tadića, prošle srijede u poznatom jadranskom ljetovalištu Opatija, puhnuo je snažan vjetar u jedra boljim odnosima dvaju susjeda. Puno osmijeha, srdačnih rukovanja i tapšanja po ramenima u "susret bez kravata", da bi se naglasila neformalnost, bila je poruka koju su dvojica čelnika upadljivo slala javnosti.
Više nema nikakve sumnje: crnogorska vlast je dozvolila narkobosu Darku Šariću da napusti Crnu Goru upravo na dan kada je Srbija za njim raspisala Interpolovu potjernicu
Stjepan Mesić je bio "najtrofejniji" hrvatski političar i ako ni po čemu drugom, zbog toga mu je osigurano nenadmašno mjesto u povijesti: bio je na tri najznačajnije funkcije u Hrvatskoj, što nikada nikome nije pošlo za rukom, a takvih je primjera malo i u svijetu
Od kada je nacrt najnovije strategije Medjunarodne civilne kancelarije za sever Kosova (MCK) u januaru procureo u javnost, reakcije na još jedan plan za sever Kosova u srpskim i albanskim medijima ne jenjavaju. Vodje kosovskih Srba, te najviši zvaničnici u Beogradu su jednoglasno i snažno odbacili plan, upozoravajući na rizik od destabilizacije regiona
Otvaranje „srpskog Bondstila“, krajem novembra 2009. godine na jugu Srbije, u opštini većinski naseljenom Albancima, izazvalo je kontroverze i podeljena mišljenja
Snažnu podršku Bandiću dao je vrh Katoličke crkve, a brojni svećenici u župama sugerirali su vjernicima da glasaju za njega, a ne za "bezbožnika" Josipovića. Činjenicom što je Josipović agnostik nastojalo se zasjeniti brojne afere kojima su mediji Bandića povezivali s korupcijom i sumnjivim poslovima u gradu Zagrebu na čijem se čelu nalazi deset godina
Crna Gora nema još nijedan kilometar autoputa, a bez obzira na pompezne najave, malo je izgleda da će se ga uskoro dobiti. Evropske finansijske institucije ne žele da podrže taj skupi i nerentabilni projekat
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader izbačen je iz stranke nakon što je pokušao izvesti dramatični unutarstranački puč i preuzeti vlast u vladajućem HDZ-u. Sanaderov nenadani istup bio je potpuni šok. Dogodio se u najnezgodnijem mogućem trenutku, u samom finišu predsjedničkih izbora, čiji se drugi krug održava 10. siječnja
Ivo Josipović i Milan Bandić tako će u drugi izborni krug, 10. siječnja. Prvi s osvojenih 32,42 posto glasova, a drugi s 14,83 posto. Drugi izborni krug, u kojem će se obojica naći, dat će odgovor na pitanje koji je od dvojice, do jučer članova iste stranke, popularniji među građanima
Bivši hrvatski premijer, Ivo Sanader, koji je 1. srpnja naprasno, bez obrazloženja, napustio mjesto predsjednika Vlade, dobivao je "masne provizije" za poslove koje je omogućavao austrijskoj banci Hypo Group Alpe Adria, tvrdi bečki list "Die Presse". Sve afere samo potvrđuju široko rasprostranjeno mišljenje da je Hrvatska duboko korumpirana zemlja i da korupcija doseže i do najviših vrhova vlasti
