Politica

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, izbačena je prošlog petka iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Tako je HDZ, stranka koja je od prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1991. zemljom vladala punih 18 godina, na putu uvođenja tradicije da svaki predsjednik stranke, kad jednom siđe s trona, iz nje bude izbačen.

Srpski premijer i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je, kako stvari sada stoje, preživeo čitavu seriju optužbi za povezanost sa ljudima iz podzemlja. “Tajna” je u tome što vladajuća Srpska napredna stranka i njen lider Aleksandar Vučić, najmoćniji čovek u zemlji, u ovom trenutku ne žele pad vlade

Osnovna ideja je da Srbi treba da imaju autonomiju u okviru sadašnjih kosovskih granica‚ pri čemu njihove lokalne vlasti treba da budu izabrane po kosovskim zakonima i povezase sa Prištinom, ali i sa Beogradom.

Novi, korigirani termin za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini određen je u periodu od 1. do 15. oktobra/listopada 2013. godine. No, vladajuće, prvenstveno nacionalne stranke imaju strah od popisa stanovništva, posebno da ne bi došlo do narastajućeg opredijeljenja građana da se izjasne Bosancima i Hercegovcima.

Iako ćirilica nema nikakve veze s nestalima, poginulima i ratnim zločinima, a još manje s uzrocima i posljedicama ratnih sukoba, ona je – kod onih koji su se prošle subote okupili u Vukovaru - percipirana kao opasnost koja bi tom gradu mogla okrnjiti hrvatski identitet

Početkom aprila u Crnoj Gori će se održati predsjednički izbori. Oni bi u značajnoj mjeri mogli odrediti buduća politička kretanja u toj maloj balkanskoj zemlji.

Posle mnogo godina pat pozicije, poslednji sporazum je samo jedan u nizu gotovo spektakularno brzih i konkretnih rezultata na terenu. Građani severnog Kosova, međutim, te brze i efikasne razgovore, koje snažno podržavaju vodeći zapadni lideri, kao i zvanični Beograd, doživljavaju kao veleizdaju. Najveći „šok“ građana severnog Kosova je upravo u činjenici da mirnu integraciju severnog Kosova u kosovski sistem vrši aktuelni premijer Srbije, Ivica Dačić

Dramatičan pad podrške evrointegracijama na tek 41 odsto razlog je za ozbiljnu zabrinutost u srpskom vladajućem bloku koji je ulazak u Evropsku uniju postavio kao jedan od glavnih političkih ciljeva, ali problem nije nerešiv. Jer, opstanak vladajućeg bloka mnogo više zavisi od sposobnosti da održi ekonomsku i socijlanu stabilnost zemlje, nego od toga šta građani misle o Evropskoj uniji (EU), Kosovu i drugim važnim pitanjima.

U Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama došlo je do suspendovanja demokratskih procedura, a time i same demokracije. Evidentirana su sve učestalija kršenja ustava na svim razinama u Bosni i Hercegovini, zakonskih i pravnih normi, poslovnika i procedura što prijeti da zemlju odvede u potpunu pravnu anarhiju.

Susret Milanovića i Dačića nipošto ne treba označavati povijesnim, ali je to bio važan događaj. Iznenadni put hrvatskog premijera u Beograd svom srbijanskom kolegi, poslije više od pola godine "hladnog rata" dvaju susjeda, počeo je otapati debeli sloj leda.

Početak Nove, 2013. vlasti Bosne i Hercegovine dočekale su sa ulaskom u četvrtu godinu kršenja presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, a da se istovremeno još uvijek ne nazire kada će ona biti implementirana u konačnici.

U Crnoj Gori je postalo pravilo da krajem godine državno tužilaštvo pokrene istragu o nekoj većoj aferi. Ovoga puta su se na meti našli bivši direktori moćne Crnogorske komercijalne banke (CKB).

Uprkos činjenici da su zdravstvo i obrazovanje evidentirani kao oblasti u kojim građani često učestvuju u davanjima mita, korupcija i to politička u BiH je ona koja je označena kao najveća prijetnja i kao takva razdire bh. društvo.

Novi predsjednik crnogorske vlade naći će se na toj funkciji po sedmi put u posljednje dvije decenije. Njegovi najbliži saradnici tvrde da je pred njim lično i tom malom državom veoma težak period.

Iako je većina (do)sadašnjih vladajućih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini već u prvim satima nakon zatvaranja biračkih mjesta na lokalnim izborima održanim 7. oktobra slavila i proglasila pobjedu, zvanični rezultati koje je mjesec dana kasnije objavila Centralna izborna komisija BiH pokazali su nešto drugačiju sliku.

Hrvatskom kruži vic kako mnoge zemlje imaju Vladu u sjeni, a jedino Hrvatska ima Vladu u zatvoru. Vic o Vladi u zatvoru, na žalost, hrvatska je gorka stvarnost.

Dvojica hrvatskih generala, Ante Gotovina i Mladen Markač, nakon što ih je Haaški sud oslobodio krivnje za ratne zločine, sada su i službeno postali ono što su za veliki dio hrvatskih građana bili i prije toga: heroji, a ne zločinci. Ali, kad se euforija bude stišala, pred Hrvatsku će se postaviti novi ozbiljan problem. Zločini u akciji Oluj počinjeni su i ne mogu se negirati

Bosna i Hercegovina je trenutno u dubokoj političkoj krizi. Ta kriza je tolika da bi se moglo reći da je to stanje kome. Govori Almir Terzić, politički analitičar i novinar dnevnog lista Oslobođenje

Koalicija okupljena oko bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića dobila je najviše glasova na trećim parlamentarnim izborima nakon obnove nezavisnosti u Crnoj Gori, ali nedovoljno da samostalno formira vladu. Ključ je sada u rukama stranaka nacionalnih manjina.

U Crnoj Gori će se 14. oktobra održati parlamentarni izbori, treći od obnove nezavisnosti. Ključno je pitanje da li će oni dovesti do značajnijih promjena na političkoj sceni nakon 22 godine apsolutne dominacije jedne stranke

Suočena s činjenicom da nema ozbiljnijih investicija koje bi mogle popraviti ekonomsku sliku zemlje, Vlada premijera Milanovića nenadano je aktualizirala izgradnju Pelješkog mosta, čemu se sve donedavno žestoko protivila

Pod izgovorom da nova vlada mora imati puni četvorogodišnji mandat kako bi vodila pristupne pregovore sa EU, poslanici skupštine Crne Gore su krajem prošle nedjelje sebi skratili mandat.

Izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije, i prije one njegove izjave o Vukovaru, nije u Hrvatskoj primljen s oduševljenjem. U intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung, izjavio je da je Vukovar oduvijek bio srpski grad u koga se Hrvati nemaju zašto vraćati.

Ovo proljeće u Crnoj Gori obilježili su ulični protesti. Cilj demonstranata nije ostvaren, ali su protesti pokazali da u toj zemlji, ipak, postoji nada u promjene.

Tomislav Karamarko, "hrvatski Putin" kako ga je prozvao dio hrvatskih medija, izabran je u nedelju kao novi predsjednik HDZ-a. Karamarko je dugo radio kao šef hrvatskih obavještajnih službi, a u Vladi Jadranke Kosor bio je ministar unutarnjih poslova

Ogromni problemi u najvećem crnogorskom preduzeću, Kombinatu aluminijuma u Podgorici (KAP), doveli su Crnu Goru na rub ekonomske katastrofe. Pred najvećim iskušenjem je i crnogorska vladajuća koalicija

Religija, škola, politika. Razmišljanja na margini povodom skorašnjih događaja u Bosni a samo nekoliko nedelja prije inicijativa koje će obilježiti dvadeset godina od opsade Sarajeva i rata u Bosni i tako na trenutak podsjetiti Evropu i svijet

Kad su utihnule prve reakcije na odluku Evropskog saveta o prihvatanju kandidature Srbije za članstvo u EU, i političari i građani su postali svesni zadataka koji ih očekuju. Kako im u tome mogu pomoći pouke iz prethodnih EU proširenja?

Srbi na severu su zabetonirali novu barikadu – referendumski glas naroda protiv integracije u kosovsko društvo. Visok odziv (75%) jasno upućuje da su partijska pripadnost i politički uticaj lidera stavljeni po strani.

Zvaničnici u Podgorici i Tirani mogu biti zadovoljni: sve pretpostavke za razmah saradnje ove dvije susjedne države su već ispunjene. Politički odnosi su odlični, ekonomski se dnevno poboljšavaju, a granica se može prelaziti biometrijskom ličnom kartom.