Arte e cultura

Ove godine navršava se osamdeset godina od smrti Ivana Gorana Kovačića, hrvatskog i jugoslavenskog pjesnika i prozaika, autora poeme Jama. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Izložba “Ivan Meštrović, kipar i građanin svijeta” u Glavnoj galeriji grada Praga (24.11.2022 – 26.02. 2023). Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na djelo ovog Homera kamena

Prije 171 godina u Šibeniku je rođen Simo Matavulj (1852-1908), srpski realista koji je u svom obimnom proznom opusu pisao na teme iz dalmatinskog, crnogorskog i beogradskog života. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o dobojskom pjesniku, pripovjedaču i esejisti Pavlu Bati Stanišiću (1936-2021), povodom posthumno objavljenog djela Biografikon (Planjax komerc, Tešanj 2022, str. 164)

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na razlog ostvarenja romana Derviš i smrt Meše Selimovića, o kojem pisac govori u svojim Sjećanjima

Izložbom Olga Jevrić – kompozicija i struktura (Beograd, Galerija SANU, 18. oktobar – 11. decembar 2022.) obilježena je stogodišnjica rođenja evropske, jugoslavenske i srpske vajarke. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o djelu i liku Olge Jevrić (1922-2014)

Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića povodom 110. godišnjice rođenja pisca Dinka Štambaka, najboljeg hrvatskog i južnoslavenskog poznavaoca Pariza

Domeniko Fajluti (1872-1923) bio je u svoje vrijeme jedan od veoma traženih portretista. Živio je i stvarao u Beču, Budimpešti, Parizu, Minhenu, Bukureštu, Sofiji Beogradu… i Komedijant Slučaj postavio ga na putu Božidara Stanišića

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na knjigu zapisa Svakodnevnica nije ono što je bila Vintile Mihaileskua (1951-2020), rumunskog antropologa i sociologa

Na današnji dan, prije 80 godina, na planini Kozari, partizanski borac i pjesnik Skender Kulenović izrecitovao je svoju poemu Stojanka majka Knežopoljka. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o jednom od najvećih pjesnika južnoslavenskih literatura 20. vijeka

Podsjećanje na Zaboravljeno Sarajevo Miroslava Prstojevića, knjigu objavljenu 1992. koja je, uprkos svemu, kasnije zaslužila svoju bolju sudbinu. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Prošlo je 30 godina od emitovanja Alekse Šantića, posljednje televizijske serije sa jugoslavenskim znakom. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Krajem prošle godine, u izdanju rimskog Bordeauxa objavljen je roman Tesla Vladimira Pištala. Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića

Prije osamdeset godina, u logoru Jasenovac ubijen je Zija Dizdarević (1916 – 1942), mladi bosanskohercegovački i jugoslavenski pripovjedač. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

U Zagrebu, 13. marta, preminuo je Igor Mandić (1939-2022), posljednji veliki hrvatski i jugoslavenski književni kritičar. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića o Gospođici, jednom od Andrićevih djela u sjenci njegovih najpoznatijih romana, nedavno objavljenom u kolajni Estensioni Bottege errante

Djelo srpske književnice Isidore Sekulić (1877-1958) nepoznato je u Evropi. Uz osobeni literarni opus, u Srbiji i Regionu nije zaboravljen ni njen doprinos borbi za prava žena u periodu između dva svjetska rata. Zapis našeg saradnika Božidar Stanišića

Cercivento je samo jedan od italijanskih mikrokozama koji je van sistema masovnog turizma. A priroda je očaravajuća. Cercivento je i mjesto za razmišljanje o ljudskosti i solidarnosti

Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o Ivanu Kalcini, sarajevskom slikaru, gitaristi i arhitekti koji od 1993. živi u Italiji, nedaleko od Torina

Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o Vladi Bulatoviću Vibu (1931-1994), povodom devedesete godišnjice rođenja jugoslavenskog i srpskog satiričara

Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića o Rejhanu Demirdžiću (1927-1988), doajenu sarajevskog i jugoslavenskog teatra, radija, televizije i filma

Proteklo je 45 godina od početka najznačajnije književne polemike u Jugoslaviji, koja će rezultirati Kišovim Časom anatomije, djelom i danas aktuelnim u Regionu. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Od danas je u knjižarama La vita nuda Danila Kiša i Aleksandra Mandića, u izdanju milanskog izdavača Mimesis (kolajna Saggi letterari, prevela: Alice Parmeggiani Dri). Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića, autora pogovora

Beogradska Kuća legata priredila je izložbu Kolorističke vizije povodom 130 godina od rođenja slikara Petra Dobrovića, jednog od najvećih srpskih i jugoslavenskih slikara međuratnog perioda. U posljednjih 20 godina, ovo je deseta beogradska izložba na razne Dobrovićeve teme. Zapis našeg saradnika Božidara Stanišića

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na seriju mađarskih crtanih filmova Gustav (1961- 1977), povodom 60-godišnjice prve epizode

Kao i u svojoj poeziji, Oto Horvat i u pisanju proze uvek polazi od neke slike. Razgovarali smo s Horvatom povodom izlaska italijanskog izdanja njegove knjige "Sabo je stao" koje je objavila izdavačka kuća Stilo Editrice

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na Kontraendorfin (Laguna, Beograd 2020, str. 290) Svetislava Basare, dobitnika Nagrade NIN 2020. za najbolji roman na srpskom jeziku

Banjalučki e-magazin Buka je na svom jutjub kanalu objavio kratki spot Hejt, Sloveni, još ste živi?, koji je tokom svega dva aprilska dana vidjelo više od 2 miliona stanovnika Regiona

Neshvaćena i marginalizirana tijekom cijelog života, optuživana od strane mnogih da je koristila dječje tehnike, Slava Raškaj bila je neumorna stvarateljica, često korak ispred svog vremena. Portret ove velike hrvatske slikarice

Osvrt našeg saradnika Božidara Stanišića na dramu U agoniji Miroslava Krleže (1893-1981) evropskog klasika XX stoljeća i najvećeg hrvatskog pisca, objavljenu u kolajni Orienti modenskog izdavača Infinito edizioni (2020, 160 str.), u prijevodu Anite Vuco